Marko Vešović

Od SDB do "Credit Suisse": Gdje je skriveno bogatstvo crnogorskih obavještajaca?

Osim mogućeg uništavanja dokaza i dosijea 2020. godine u tajnoj službi, o čemu se ovih dana mnogo govori u crnogorskoj javnosti, još jedna afera u bivšoj SDB ostaje bez epiloga a u pitanju su potencijalno milionske zloupotrebe.

Početkom 2022. godine Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) objavio je podatke prema kojima su pojedinci iz obavještajnog sektora Crne Gore imali tajne bankovne račune koji su otkriveni nakon masovnog curenja podataka iz jedne od najvećih privatnih banki na svijetu "Credit Suiss". Računi koji su otkriveni su povezani sa obavještajnim ličnostima iz Crne Gore, Iraka, Jordana, Nigerije, Pakistana i Jemena, navodio je OCCRP.

Podaci se odnose na račune koji su otvoreni od '40-ih godina do 2010-ih, ali ne i sadašnje djelatnosti banke. Curenje podataka u februaru 2022. godine razotkrilo je skriveno bogatsvo klijenata koji su učestvovali u mučenju, švercu droge, pranju novca, korupciji i drugim ozbiljnim zločinima.

Detalji o računima povezanim sa 30.000 klijenata banke "Credit Suisse" iz cijelog svijeta pokazuju ko su vlasnici preko 100 milijardi švajcarskih franaka u jednoj od poznatijih finansijskih institucija.

Portal RTCG uputio je pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) ovim povodom, ali odgovora nije bilo.  

Šef poslaničkog kluba Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kaže nam da ako je tačno, a sve ukazuje da jeste, da su lica iz crnogorskog obavještajnog sektora imala skrivene račune u švajcarskoj banci 'Credit Suisse', to onda nije pitanje prošlosti, već pitanje budućnosti Crne Gore.

"Prvo, u pravnom smislu, član 50 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore jasno propisuje da SDT postupa po sopstvenoj inicijativi kada sazna za činjenice koje upućuju na postojanje krivičnog djela za koje je nadležno. Ovakvi javno dostupni podaci, objavljeni od strane međunarodnog istraživačkog konzorcijuma OCCRP, nijesu novinski trač, već predstavljaju ozbiljan pravni povod za pokretanje predistražnih radnji", rekao je Bogdanović. 

Drugo, kako dodaje, radi se o mogućim elementima krivičnih djela: pranja novca, zloupotrebe službenog položaja, prikrivanja imovine i potencijalno špijunaže, ako su te radnje bile u funkciji interesa stranih službi ili organizovanih kriminalnih grupa.

"Ovdje je ključna uloga Uprave za sprečavanje pranja novca, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva finansija i naravno, Specijalnog tužilaštva. Treće, pred državom je istorijska dužnost da raščisti sa svim što je kompromitovalo sektor bezbjednosti. Ako su djelovi bivšeg SDB ili ANB bili finansijski povezani sa strukturama van kontrole države, to onda nije samo korupcija, to je pitanje nacionalne bezbjednosti", kazao je Bogdanović. 

Četvrto, ističe, nije pravno relevantno što su ti računi stari 10, 15 ili 20 godina.

"Krivična djela teških oblika pranja novca i organizovanog kriminala često ne zastarijevaju brzo, a imovinska korist koja je proistekla iz njih može i mora biti predmet oduzimanja nelegalno stečene imovine", dodao je Bogdanović. 

I peto, naglašava, ako želimo Crnu Goru u kojoj će građani vjerovati državi, onda moramo poslati jasnu poruku: nema nedodirljivih, nema zastare za ovakva djela, nema zaborava posebno ne kad se radi o ljudima koji su bili plaćeni da štite interese države, a možda su ih izdavali za privatne račune u švajcarskim bankama.

"Zato očekujem od Specijalnog državnog tužilaštva da postupi hitno, nezavisno i profesionalno, kao što je to radio do sada i kao što se to radi u ozbiljnim demokratskim državama, i da zatraži sve dostupne podatke, uključujući međunarodnu pravnu pomoć, kako bi se otkrilo: ko je, koliko, odakle i po kom osnovu imao novac u 'Credit Suisse' banci. Jer istina ne zastarijeva", istakao je Bogdanović.