dr Nikola Banićević

Vatikanske suze

"Mi moramo da pomognemo izbjeglicama i onima koji pate. Njihova sudbina je naša odgovornost. Ne možemo dozvoliti da rat i nasilje postanu način života na bilo kojem mjestu na zemlji.“ (Papa Jovan Pavle II, Kenija, 1987)

Пише: dr Nikola Banićević Види све колумне

Nadbiskup krakovski Karol Wojtyła šetao je sam ulicima Rima, zamišljen i zagledan u rimske pločnike. Došao je iz Krakova zatečen viješću da je izabrani papa Jovan Pavle I preminio nakon 33 dana službovanja. Za to vrijeme u Vatikanu su tekle užurbane pripreme za konklavu i drugi izbor pape u 1978. godini. Kardinal Jean-Marie Villot državni sekretar, preduzimao je sve aktivnosti na organizaciji konklave. Pozvao je svoje saradnike, sekretara Kardinalskog zbora i Guvernera apostolske palate. Kada su kardinali zauzeli svoja mjesta u Sikstinskoj kapeli, čuo se zvuk zatvaranja vrata i ključa, koji je tog trenutka bio u rukama Komandanta švajcarske garde Franz Pfyffer von Altishofen. On je započeo svoj zadatak održavanja sigurnosti i zatvorenosti konklave. Dva dana je bilo potrebe za izbor novog pape. U 18.18 časova 16. oktobra, bijeli dim natkrio je trg Svetog Petra. Za papu je izabran skromni nadbiskup Wojtył, uzevši ime Jovan Pavle II. Započeo je novo poglavlje u aktivnostima Svete Stolice, kao prvi papa koji nije bio Italijan nakon 455 godina.

Jovan Pavle II obavio je najveći broj apostolskih putovanja posijetivši 129 država. Ostaće upamćena njegova prva posijeta Meksiku, kada je održao istorijski susret sa hodočasnicima 1979. godine. Govoreći pred Generalnom skupštinom UN 1979. godine saopštio je „Mir nije samo odsustvo rata, već je to stanje pravde i povijerenja među narodima. Bezbjednost ne može biti ostvarena na temelju straha, nego kroz međusobno povijerenje i dijalog.“ Rečenica ima vanvremensko značenje i predstavlja putokaz i temelj djelovanja Svete Stolice u međunarodnim odnosima i očuvanju međunarodnog mira i bezbjednosti.

Vatikan po površini najmanja država na svijetu sjedište je Svete Stolice, duhovnog i administrativnog entiteta koji predstavlja papa. On vodi crkvene poslove, donosi odluke i vodi diplomatske aktivnosti. Suveren je subjekat u međunarodnim odnosima. Značaj Svete Stolice za međunarodne odnose i bezbjednost u posljednjem vijeku je veoma specifičan, sa izuzetnim moralnim, duhovnim i diplomatskim uticajem. Njen diplomatski uticaj zasniva se na tihoj diplomatiji kao posrednika za mirno rješavanje sukoba. Ima uspostavljene diplomatske odnose sa više od 180 država, a u UN ima status posmatrača. Promovišući međureligijski dijalog, mir i toleranciju vrši prevenciju radikalizacije. Kontinuirano kritikuje proizvodnju i korišćenje oružja za masovno uništenje. Snažno podržava humani pristup migrantima i izbijeglicima. Pod vođstvom pape Franja angažovana je po pitanju klimatskih promjena (enciklika Laudato Si’) i digitalne etike i vještačke inteligencije.

Papa Jovan Pavle II je osudio nasilje i pozvao na pomirenje u ratu i genocide u Ruandi, ali je Vatikan bio pod pritiskom, jer su neki katolički sveštenici učestvovali u nasilju. Osudio je terorističke napade 9/11, ali i upozorio na opasnost nepravde kao korijena terorizma. Bio je protiv rata u Iraku 2003. godine, smatrajući ga neopravdanim i nelegitimnim bez odobrenja UN-a. Sveta Stolica je pozivala na mirnu tranziciju vlasti u toku Arapskog proljeća i građanskog rata u Siriji. Papa Franjo govorio je o „neopravdanom agresorskom ratu" i jasno je osudio „imperijalističke interese" koji stoje iza invazije u ratu u Ukraijni. Apelovao je na prekid vatre, dijalog i mirno rješenje. On je osudio teroristički napad Hamasa u oktobru 2023. godine i izrazio zabrinutost zbog vojne aktivnosti izraelske vojske u Gazi. Stav Svete Stolice u ovom sukobu je rješenje zasnovano na principu dvije države.

Dok svjet i Vatikan tuguju zbog smrti pape Franja, iza zidina Vatikana teku pripreme za subotnju sahranu i izbor pripreme za izbog novog pape. Vlada veliko interesovanje za ime čovjeka koja će u narednom periodu imati značajne izazove da pozicionira Svetu Stolicu u okviru novih međunarodnih i bezbjednosnih izazova i zadrži kurs kod starih. Ko god od kardinala da bude izabran, bijeli dim nošen vjetrom sa rijeke Tibar mora u svjet ponjeti poruku mira, humanosti i odgovornosti.