- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Film i pozorište
16. 06. 2025.
18:49 >> 18:45
Sinteza duga prema našoj filmskoj umjetnosti, i ličnog talenta
Kod naših reditelja novog talasa nakon velike smjene generacija, kao znak poštovanja prema bardovima crnogorskog filma, prisutna je praksa iskazivanja dužne pažnje o njima putem igrano-dokumentarnih filmova, obojenih pijetetom, uz pečat ličnog talenta nove generacije. Nedavno smo pisali o hvale vrijednom dvostrukom poduhvatu Senada Šahmanovića filmovima “Živko Nikolić – nedosanjani san” i “Vude, ti si pobijedio”, kojim je, uz lični pečat i novi rediteljski rukopis, Šahmanović odao dužnu poštu filmskim velikanima Živku Nikoliću i Dušanu Vukotiću.
Piše: prof. dr Dragan Koprivica
Kod naših reditelja novog talasa nakon velike smjene generacija, kao znak poštovanja prema bardovima crnogorskog filma, prisutna je praksa iskazivanja dužne pažnje o njima putem igrano-dokumentarnih filmova, obojenih pijetetom, uz pečat ličnog talenta nove generacije.
Nedavno smo pisali o hvale vrijednom dvostrukom poduhvatu Senada Šahmanovića filmovima “Živko Nikolić – nedosanjani san” i “Vude, ti si pobijedio”, kojim je, uz lični pečat i novi rediteljski rukopis, Šahmanović odao dužnu poštu filmskim velikanima Živku Nikoliću i Dušanu Vukotiću.
U filmu o Nikoliću Šahmanović je spasio od propadanja radni materijal desete epizode “Oriđinala” i umiksovao sa svojim ovovremenim intervencijama, praveći izuzetnu igrano-dokumentarnu formu, uz izvanredan odziv filmske publike i kritike.
Dokumentarnim filmom “Vude, ti si pobijedio” sačinio je svojevrsni omaž Dušanu Vukotiću, jedinom jugoslovenskom Oskarovcu, velemajstoru crtanog filma porijeklom iz naših krajeva. oko čije ličnosti je bio stvoren svojevrsni zid ćutanja.
U našoj kulturnoj javnosti prije dva dana lijepo je prihvaćena i vijest da je Radoslav T. Stanišić nagrađen za najbolji dokumentarni film na SEE festivalu (Pariz, Berlin, Vašington).
Dokumentarno-igrani film Stanišića o Radomiru Šaranoviću, profesoru, scenaristi i reditelju, “Posljednji YU filmski romantik”, nagrađen je i na Martovskom filmskom festivalu u Beogradu i Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije, uz priznanje “Zlatni javor” na Jahorina film festivalu u Sarajevu i dva na Filmskim susretima u Nišu, dakle, ukupno na već pet festivala!
Značajno je da, u produkciji RTCG, među filmovima Stanišića važno mjesto zauzima trilogija „Visoki hrastovi“, „Neprilagođeni filmski grof“ i „Posljednji YU filmski romantik“, kojom je prikazao opus crnogorskih reditelja, Ratka Đurovića, Mila Đukanovića, Velja Stojanovića i Radomira Šaranovića, a ovim ostvarenjima je dobio i brojna priznanja filmske kritike.
Povodom retrospektive “Posljednji YU filmski romantik” Stanišić je istakao da Šaranović zauzima značajno mjesto u crnogorskoj kinematografiji, i iznio podatak da je filmska ostvarenja Šaranovića vidjelo četrdeset miliona gledalaca, posebno imajući u vidu film “13. jul”, kao “najbolji i produkciono najsloženiji ratni film crnogorske kinematografije”, kojim je napravljen “putokaz i kreativni pravac mnogim generacijama jugoslovenskih filmskih reditelja”.
Na kraju treba istaći da je kritika na SEE festivalu afirmativno ocijenila Stanišićev film o Radomiru Baju Šaranoviću i kao dodatni zrak svjetla na filmsku poetiku ovog velikana, uz evidentan talenat Stanišića u zaokruživanju ove tako važne filmske storije.
Očigledno, promišljeni i hvale vrijedni napori Šahmanovića i Stanišića, u duhu kulture sjećanja, da se i danas vraćamo filmskim velikanima, kao što su Živko Nikolić, Dušan Vukotić, Radomir Bajo Šaranović, Ratko Đurović, Milo Đukanović i Velimir Stojanović, pionir crnogorske poslijeratne kinematografije, imaju dalekosežan značaj u premošćavanju dva vremena i vraćanju autorima koji su se utkali u filmsku i cjelokupnu kulturu Crne Gore.
Коментари0
Остави коментар