M.V. [ Euronews ]

analiza

Tramp kao posrednik između Putina i Zelenskog, nazire li se kraj ratu u Ukrajini?

Nakon što je Rusiji propao početni pokušaj da pokori Ukrajinu u prvim nedjeljama invazije 2022.godine, više od dvije godine prevladavalo je mišljenje da se kraj ovom sukobu ne nazire. Međutim, poslednjih mjeseci se situacija polako mijenja, a više razloga je za to - dosta je promjena na bojnom polju ali i u javnom mnjenju. Takođe, pobejda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD u novembru prošle godine je bez ikakve sumnje promjena koja otvara nove mogućnosti i razrješenja za niz globalnih problema, pa i za pitanje ovog rata.

Stručnjaci ocjenjuju da svakako njegov povratak u Bijelu kuću izaziva strepnju, strah ali i očekivanja.

Podsjetimo, rat u Ukrajini počeo je u februaru 2022. godine invazijom Rusije na ovu zemlju. Očekivalo se u početku da on neće da potraje, ali je ipak ušao u jednu složenu fazu. Naime, ovaj konflikt je jako brzo privukao više globalnih sila. Zapadne zemlje i NATO indirektno i sve vrijeme podržavaju Ukrajinu i to kroz vojnu pomoć, brojne sankcije Rusiji i diplomatske napore. Sa druge strane, Rusija je zadržala svoju vojnu agresiju uprkos velikim gubicima i ne odustaje.

"Moram reći da se situacija dramatično mijenja", saopštio je ruski predsjednik Vladimir Putin 19. decembra na svojoj redovnoj konferenciji za štampu za kraj godine. On je tada dodao i da promjena ima, svaki dan, i to duž čitave linije fronta.

BBC prenosi da u istočnoj Ukrajini, moskovska ratna mašinerija postepeno napreduje kilometar po kilometar preko širokih otvorenih polja Donbasa, obuhvatajući i zauzimajući sela i gradove. Neki civili, navodi britanski javni servis, bježe prije nego što rat stigne do njih, dok drugi pak čekaju da granate počnu da padaju svuda oko njih kako bi započeli pakovanje.

Kako se invazija bliži trećoj godini, već se bilježi na milion ranjenih i poginulih, a za to vrijeme u diplomatskim krugovima širom svijeta provijava i pitanje: Hoće li se rat u Ukrajini završiti 2025. godine?

Nazire li se kraj?

Ukoliko kraj znači trajan mirovni sporazum, mnogi analitičari kažu da je odgovor ne - dijelom zato što ruski predsjednik Vladimir Putin to ne želi, bez obzira na njegove tvrdnje, osim ako Moskva ne dobije određeni stepen dominacije nad Ukrajinom. Međutim, sa druge strane, to je neprihvatljivo za Kijev i njegove saveznike u inostranstvu, prenosi RSE.

Naime, stručnjaci smatraju da Putin želi da Rusija ostane stalna prijetnja Ukrajini i izazov Zapadu, koji prikazuje kao agresora u civilizacijskom sukobu. Ukrajinci, s druge strane, ne žele mirovni sporazum ako bi to značilo formalno predavanje teritorija Rusiji i odustajanje od odgovornosti za ruske zločine protiv njihove zemlje i naroda.

"Mislim da smo veoma, veoma daleko od kraja rata", rekao je Nigel Gould-Dejvis, viši saradnik za Rusiju i Evroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu za RSE.

Putin je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog predstavio kao nelegitimnog lidera s kojim ne bi potpisao sporazum. Takođe je ponovo naglasio da takozvani Istanbulski komunikat, okvirni sporazum predstavljen neposredno prije nego što su pregovori između Moskve i Kijeva propali, mora da posluži kao osnova za bilo kakve pregovore.

Profesor na Kraljevskom ruskom institutu na Kraljevskom koledžu u Londonu i direktor za demokratsku otpornost u Centru za analizu evropske politike Sem Grin kaže za RSE da ono što je Putinu važno je dominacija od koje ne odustaje.

"Kremlj neće željeti da vidi zapadne trupe, posebno NATO snage, duž linije kontrole. Rusija želi da zadrži inicijativu. Želi da bude ta koja kontroliše eskalaciju i održava nesigurnost među Ukrajincima i Zapadom", rekao je on.

Ipak, pritisak za prekid vatre gotovo može da bude izvjestan, s obzirom na Trampova obećanja o brzom okončanju rata. Pregovori se sada čine vjerovatnijima nego što su bili otkako su pregovori prekinuti nekoliko mjeseci nakon početka ruske invazije 2022. godine.

Tramp, naime, govori ono što misle mnogi zapadni lideri, a to znači da je rat ušao u fazu iscrpljivanja i da u njemu Ukrajina teško može da pobijedi. Rusija je država sa dovoljno resursa, a tu su joj i totalitarni prijatelji iz Bjelorusije, Sjeverne Koreje, Irana i svakako Kine, koji neće dozvoliti njen totalni poraz, piše Al Džazira.

Tokom svoje predsjedničke kampanje, Tramp je često pričao i da bi rat u Ukrajini mogao brzo da okonča.

Zelenski u "novoj podjeli karata" želi da sebe predstavi kao nekog sa kim Tramp može da posluje. Ukrajinski lider je požurio da čestita Trampu na izbornoj pobjedi i nije časio časa da pošalje više zvaničnike da se susretnu sa timom izabranog predsjednika.

Takođe, uz pomoć francuskog predsjednika Emanuela Makrona, Zelenski je takođe obezbijedio susret sa Trampom kad su njih dvojica posjetili Pariz za ponovno otvaranje Katedrale Notr Dam, piše BBC. Zelenski je, rekao je, "nagovijestio konstruktivnost i spremnost da sarađuje sa predsjednikom Trampom".

Nedavno, nakon što je dobio izbore, on je najavio i da planira konkretan razgovor sa Putinom ovim povodom. Naime, govoreći na konferenciji za medije, na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, Tramp je sugerisao da bi se takav sastanak mogao održati nakon njegove inauguracije 20. januara. Međutim, nije želio da na novinarsko pitanje o tome kada bi taj sastanak mogao da se održi, da precizan odgovor.

Da i sam Putin nije imun na Trampa, potvrđuje i činjenica, prema pisanju Washington Posta, koji se poziva na izvore bliske Trampu, da su dvojica lidera već imali telefonski razgovor 10. novembra.

Post navodi da je Tramp primio poziv u Floridi 7. novembra, dan nakon razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Putin je navodno u početku rezervisano reagovao na Trampovu izbornu pobjedu, pre nego što mu je neformalno čestitao.

Takođe, pohvalio je i njegovu hrabrost nakon neuspjelog atentata u julu. Takođe, Tramp je izrazio interesovanje za nastavak razgovora koji bi se odnosili na "skoro rješavanje ukrajinskog rata". Post navodi i da je je Kijev bio obaviješten o ovom razgovoru i da nije imao primjedbi.

Međutim, ovo nikada nije zvanično potvrđeno. I tek što su svjetski mediji počeli da se bave ovim razgovorom i da ga analiziraju, iz Kremlja je stigla drugačija reakcija. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da dvojica lidera još nisu razgovarali, dodajući da je vijest o razgovoru "čista fikcija".

Da li bi bilo koji predah u odnosima značio samo novu agresiju?

Za to vrijeme dešavanja na frontu ne prestaju. Zapad je sve vrijeme neodlučan u podršci Ukrajini da vojno porazi Putina. Taj rat je za Zapad skup i politički rizičan, jer utiče na raspoloženje konformističkih birača tobože liberalnog i slobodnog svijeta. Svakako da iz svega ovog proizilazi da je jedino rešenje – zamrzavanje konflikta. Naravno, na svu štetu Ukrajine.

Čak i kada bi Ukrajina "progutala ovu žabu" svako ko poznaje Rusiju, rekao bi da postoji jedno logično pitanje, a to je da li bi bilo koji predah u odnosima značio samo novu agresiju koja bi uslijedila, vrlo vjerovatno, za nekoliko godina?

Putin je na ukrajinski front, piše Al Džazira, za govo 20 odsto osvojene teritorije Ukrajine kao topovsko meso bacio oko 700.000 ljudi i sada je ta žrtva ultimativna ne samo za njega, koji će vjerovatno doživotno vladati Rusijom, već i za sve buduće ruske vladare.

Takođe, Moskva je više puta potpisivala garancije prema Ukrajini, koje je poslije određenog vremena pogazila. Ključni su iz 1994. godine, Memorandum iz Budimpešte gdje je Kijev dobio garancije suvereniteta u zamjenu za nuklearni arsenal i dva mirovna sporazuma iz Minska 2014. i 2015. godine, jednako pogažena.

Što se ove invazije tiče, Rusija je odlučna da spriječi ulazak Ukrajine u NATO. Naime, jedan od zahtjeva koje je Moskva postavila kako bi izbjegla punu invaziju bio je obavezujući dogovor da Kijev nikada neće postati članica Alijanse. Analitičari za RSE navode da bi Kremlj gotovo sigurno bio protiv bilo kakvog aranžmana koji bi mogao protumačiti kao de facto članstvo u zapadnom vojnom savezu.

"Ukoliko bi zapadni saveznici Ukrajine "pokušali zaobići ovo, konstruišući nešto što bi imalo sadržaj, ali ne i formu garancije, Putin bi jasno stavio do znanja da to ne bi bilo prihvatljivo za njega", rekao je Gould-Dejvis za RSE.

Dogovor možda neće biti postignut 2025. godine, smatraju analitičari, ali ako se pregovori održe i postigne sporazum, upozoravaju da zapadne zemlje moraju da budu oprezne kako ne bi prerano proglasile kraj sukoba.