- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Zdravlje
29. 07. 2025.
22:50 >> 22:50
Kako prepoznati i liječiti postporođajnu depresiju bez prekidanja dojenja
Majčino mlijeko je jedinstvena i savršeno prilagođena hrana za bebu – obezbjeđuje optimalan nutritivni sastav, sadrži supstance koje podstiču razvoj imuniteta i predstavlja snažnu osnovu za zdrav rast i razvoj djeteta.
Uspješno dojenje, međutim, ne zavisi samo od fizioloških faktora, već i od psihičkog stanja majke. Zbog toga je podrška mentalnom zdravlju žena u postporođajnom periodu važan dio promocije i očuvanja dojenja.
Svjetska nedjelja dojenja ne podsjeća nas samo na značaj majčinog mlijeka, već i na važnost emocionalnog zdravlja žena koje doje.
„Blaga emocionalna nestabilnost u prvim danima nakon porođaja, poznata kao baby blues, javlja se kod čak 50–70 odsto žena i obično spontano prolazi u roku od dvije nedjelje. S druge strane, postporođajna depresija može se razviti između druge i 26. nedjelje nakon porođaja, pogađa oko 10–15 odsto porodilja i često traje duže, uz izraženije simptome. Ona se može manifestovati kroz osjećaj tuge i beznađa, izraženu anksioznost, razdražljivost, gubitak energije i interesovanja, poremećaje sna i apetita, kao i teškoće u uspostavljanju emocionalne veze sa djetetom. Upravo zato što se ovi simptomi često pogrešno pripisuju 'normalnoj iscrpljenosti', postporođajna depresija nerijetko ostaje neprepoznata i neliječena, sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po majku i bebu“, objašnjava mag. farm. spec. Milena Milojević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Da li je moguće liječiti depresiju i nastaviti s dojenjem?
Da – uz pažljivo odabran terapijski pristup i adekvatno savjetovanje.
Prema Nacionalnim smjernicama za primjenu lijekova u periodu dojenja iz 2021. godine, koje su izradili eminentni stručnjaci iz oblasti farmacije i medicine, većina antidepresiva može se primjenjivati i tokom dojenja, uz individualizovani pristup i pažljivo praćenje.
„Kao terapija prvog izbora preporučuju se antidepresivi iz grupe selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI). Među njima postoje lijekovi koji se posebno ističu povoljnim bezbjednosnim profilom, s obzirom na nisku koncentraciju koja dospijeva u majčino mlijeko. Važno je naglasiti da se nijedan lijek ne smije koristiti samoinicijativno – terapiju određuje ljekar, dok farmaceut pruža dodatne informacije o bezbjednoj primjeni tokom dojenja“, ističe Milojević.
Iako su mnogi antidepresivi kompatibilni sa dojenjem, kaže ona, majkama koje koriste ovu terapiju savjetuje se da posmatraju bebu i obrate se pedijatru ukoliko primijete izraženu pospanost ili usporenost, snižen mišićni tonus, slabiji apetit, odbijanje podoja, nedovoljno napredovanje u težini, neobjašnjivo povraćanje ili razdražljivost.
Farmaceuti su često prvi zdravstveni radnici s kojima se porodilje susreću nakon izlaska iz porodilišta. Njihova uloga daleko prevazilazi samo izdavanje lijeka – oni svakodnevno prepoznaju moguće simptome postporođajne depresije, savjetuju žene da obrate pažnju na promjene u raspoloženju i, kada je potrebno, usmjeravaju ih ka ljekaru. Takođe, farmaceuti provjeravaju kompatibilnost lijekova sa dojenjem, informišu majke o mogućim neželjenim reakcijama kod dojenčadi i podsjećaju da se terapija ne prekida bez prethodnog savjeta stručnjaka.
„Postporođajna depresija ne mora značiti kraj dojenja. Zahvaljujući savremenim saznanjima, jasno definisanim terapijskim smjernicama i ulozi farmaceuta u savjetovanju, moguće je bezbjedno sprovesti antidepresivnu terapiju, očuvati dojenje i pružiti majci neophodnu podršku da se oporavi. Zato je važno da svi zdravstveni radnici – od farmaceuta do ljekara – aktivno učestvuju u stvaranju okruženja u kojem se žene ne boje da potraže pomoć, a njihovo mentalno zdravlje postaje ravnopravan prioritet uz fizičko zdravlje“, naglašava Milojević.
Коментари0
Остави коментар