M.V./M.M.Lj.

O PRESUDI

Godina zatvora za smrt ronioca: Porodica nezadovoljna

Filip Samardžić, brat ronioca koji je preminuo od posljedica povreda nakon što je plovilom preko njega prešao Ulcinjanin U. A. (30), kaže da njegova porodica nije zadovoljna presudom od godinu dana zatvora za optuženog. Dok neki advokati smatraju da je ta kazna previše blaga, drugi ističu da su na odluku suda uticale i okolnosti nesreće koje ukazuju da nije bilo umišljaja.

Ulcinjanin U. A. (30) osuđen je na godinu dana zatvora jer je 10. maja prošle godine propelerom i trupom plovila nanio teške tjelesne povrede roniocu iz Sutomora, usljed kojih je mladić preminuo.  Naime, optuženom je stavljeno na teret da je u neposrednoj blizini rta Đerane u Ulcinju, upravljajući plovilom, ne pridržavajući se saobraćajnih propisa, ugrozio brodski saobraćaj i doveo u opasnost život i tijelo oštećenog S.A. iz Sutomora.

Sudija Osnovnog suda u Ulcinju Kroma Artan donio je presudu kojom je Ulcinjanina  oglasio krivim i osudio na kaznu zatvora zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.

“Naravno da nijesmo zadovoljni odlukom suda”, kaže za Portal RTCG brat žrtve Filip Samardžić.

Godina zatvora za laičku javnost može zvučati neobično, kaže advokat Zdravko Begović, međutim, napominje da odluka nije pravosnažna, te da tužilac ima pravo žalbe Višem sudu.

“Očigledno je i da je žrtva tog događaja imala doprinos u nastanku neseće,  budući da nije imao onu predviđenu bovu koja obilježava mjesto  ispod kojeg se nalazi lice koje roni i to je u značajnoj mjeri doprinijelo nastanku nezgode, a to je prvostepeni sud cijenio kao jednu od vrlo značajnih okolnosti  i doprinos a za nastanak nezgode”,  objašnjava Begović.

Dodaje da je u obzir uzeta i činjenica da Ulcinjanin nije osuđivan i kažnjavan, što je u skladu sa sudskom praksom.

“ Jeste moguće za laičku javnost,  to problematično kako je moguće da neko izgubi život, a da dobije kaznu zatvora u godinu dana,  ali se radi o takozvanom nehatnom krivičnom djelu  gdje je konstatovan i doprinos oštecenog,  i to je negde u skladu sa sudskom praksom  i stavovima suda. U ovakvom slučaju nezadovoljna strana  ima pravo žalbe Višem sudu Podgorici koji će donijeti konačnu odluku”, kazao je Begović.

S druge strane, advokat Veselin Radulović kaže da, uz rezervu da je nezahvalno komentarisati presudu bez uvida u spise predmeta i bez upoznavanja sa činjeničnim stanjem u potpunosti, ipak se može zaključiti da je i ova presuda pokazatelj blage kaznene politike i neadekvatne reakcije na kriminalitet ove vrste.

“Nažalost, veoma često svjedočimo neodgovornom i nekada bahatom ponašanju učesnika u svim vrstama saobraćaja koje dovodi do smrtnih posljedica i u kojim slučajevima sudovi olako, a rekao bih i šablonski, zaključuju da je okrivljeni postupao sa nehatom”, kaže Radulović.

Napominje da u slučajevima bezobzirne vožnje veoma često kod okrivljenih može postojati i eventualni umišljaj, odnosno da je okrivljeni bio svjestan da svojim ponašanjem može učiniti krivično djelo i na to je pristao.

“ Neka zakonodavstva poznaju i posebna krivična djela u slučaju obijesne vožnje i izrazite drskosti kod okrivljenih kada se takva lica sankcionišu i u slučajevima gdje nema posljedica. Takve slučajeve možemo vidjeti svuda u Crnoj Gori svakodnevno, ali institucije na to ne reaguju, a kada se desi slučaj sa tragičnom posljedicom onda na djelu imamo ovakvu kaznenu politiku sudova i tipska obrazloženja da je okrivljeni postupao iz nehata”, kaže on.  

Prema njegovim riječima broj stradalih i teško povrijeđenih u saobraćaju trebalo je odavno da bude alarm svim granama vlasti da na ovu vrstu kriminaliteta adekvatno reaguju jer je dosadašnja praksa i izvršne, i zakonodavne, i sudske vlasti, kako kaže, zabrinjavajuća i poražavajuća.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Crne Gore Ivan Pekić objašnjava da kazna od godinu zatvora može biti adekvatna ako se nesreća nije završila smrtnim ishodom ili težim povredama, i ako su okolnosti ukazale na nehat, a ne na grubo kršenje pravila.

“Opisani čin predstavlja krivično djelo u kojem je optuženi nepažnjom ili nemarom ugrozio saobraćaj i doveo u opasnost život oštećenog, što je rezultiralo smrtnim ishodom. Ovo ponašanje se može kvalifikovati kao krivično djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, tačnije ugrožavanje bezbjednosti javnog saobraćaja, sa smrtnom posljedicom. Ključni aspekt ovog djela je da je optuženi bio svjestan svojih postupaka i mogućih posljedica, ali je smatrao da do posljedica neće doći ili da će ih moći sprječiti”, kazao je Pekić.

On je objasnio da se takva djela često tretiraju kao izazivanje smrti iz nehata, jer iako nije postojao direktan umišljaj da se neko povrjedi ili pogine, postoji odgovornost zbog nepoštovanja propisa i ugrožavanja sigurnosti drugih učesnika u saobraćaju.