- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
15. 10. 2025. 09:17 >> 13:30
Jedite kivi - dobar je za probavu, kažu lekari
Zbog boljeg pražnjenja creva bolje je piti vodu bogatu mineralima nego onu sa česme, a dodaci magnezijum oksida su dobri za ublažavanje simptoma.

Nekoliko kivija dnevno pomaže u ublažavanju zatvora, a može biti efikasniji od ishrane bogate vlaknima, pokazuju nove preporuke lekara.
Zbog boljeg pražnjenja creva bolje je piti vodu bogatu mineralima nego onu sa česme, a dodaci magnezijum oksida su dobri za ublažavanje simptoma.
Naučnici sa Kraljevskog koledža u Londonu, koji su pripremili smernice analizirajući sve dostupne dokaze, rekli su da postoji mnogo više načina da se creva „pokrenu" od uobičajenog saveta „samo jedite više vlakana".
Zatvor pogađa jednog od deset ljudi i može značajno da utiče na kvalitet života.
Sa korom ili bez?
Zatvor nastaje ukoliko nije bilo stolice najmanje tri puta tokom protekle nedelje ili ako idete ređe nego inače, piše britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS).
Naprezanje u toaletu ili osećaj da creva nisu potpuno ispražnjena takođe mogu da budu znak zatvora, ali nisu jedini.
„Ljudi mogu da prijave i do 30 različitih simptoma zatvora", kaže Irini Dimidi, autorka studije i profesorka nutricionističkih nauka na Kraljevskom koledžu u Londonu.
Nove smernice predlažu da se prvo pobrinete za unos voća i vode, a tek onda razmišljate o najnovijem probiotiku ili o ishranu raznim vrstama vlakana, objašnjava ona.
- Koliko često bi trebalo kakiti
- Rak creva: Kako proveriti stolicu
- Zašto izmet ponekad pluta: Moglo bi da bude do zdravlja vaših creva
Dimidi preporučuje da se tokom dana pojedu dva do tri kivija ili 8–10 suvih šljiva kako bi se ublažio zatvor.
Sa korom ili bez kore kivija?
„Čak i bez kore, kivi je dobar i sadrži vlakna", kaže ona.
Nema nikakve štete ni ako se kora zadrži, dodaje.
Vlakna iz kivija deluju na creva tako što povećavaju zapreminu stolice, što može podstaći kontrakcije u crevima.
„Kivi takođe povećava količinu vode u crevima, što može omekšati stolicu" objašnjava Dimidi.
Grickanje od osam do 10 suvih šljiva dnevno i malo raženog hleba može imati sličan efekat.
Mineralna voda je bolja od one iz česme, kaže Dimiri, iako flaširana u Velikoj Britaniji sadrži manje minerala nego na drugim mestima, poput istočne Evrope.
Ključni mineral je magnezijum, koji ima laksativno dejstvo.
Zbog toga su, prema istraživanju, dodaci magnezijum oksida pokazali brojne koristi.
Među tim koristima su smanjenje bolova u donjem delu stomaka, nadutosti, naprezanja i olakšavanje pražnjenja creva.
Kada je reč o probioticima, neke vrste mogu da poboljšaju pojedine simptome, ali i dalje nedostaju istraživanja o delovanju mnogih sojeva probiotika, pokazuju podaci.
Novi saveti
Do sada su smernice za lekare koji leče pacijente sa zatvorom bile ograničene i zastarele, zasnovane na preporukama o povećanju unosa vlakana i vode, pišu istraživači.
Novi savetu zasnovani su na dokazima iz 75 kliničkih ispitivanja koje su analizirali stručnjaci.
Nove smernice „predstavljaju obećavajući korak ka osnaživanju zdravstvenih radnika i njihovih pacijenata da zatvor kontrolišu putem ishrane", rekao je Kevin Vilan, glavni autor istraživanja i profesor dijetetike na Kraljevskom koledžu u Londonu.
To znači da ljudi koji pate od zatvora sada mogu da dobiju nove savete koji će im pomoći da ublaže simptome, poboljšaju opšte stanje i kvalitet života, dodao je.
Nove smernice su značajne za dijetetičare, lekare i medicinske sestre, te da podržavaju „pristup više usmeren na ishranu i dokaze o upravljanju hroničnim zatvorom", rekli su iz Britanskog dijetetskog udruženja, koje je finansiralo projekat izrade novih smernica.
Istraživanje i nove smernice objavljeni su u časopisu Journal of Human Nutrition & Dietetics.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
- Šta možete da jedete, a šta ne ako imate dijareju
- Šta ultra-prerađena hrana radi našem telu
- Kako crevna flora kontroliše naš mozak
- Brisati ili oprati - pitanje koje je podelilo svet
- Šta je Kronova bolest i kako sa njom žive oboleli u Srbiji
- Šta ako nam se sa neba sruči izmet iz toaleta aviona i kolika je verovatnoća da nas pogodi