[ M.V. ]

ISTRAŽIVANJE NVO

Sporazumi o priznanju krivice donosili blage kazne

Prilikom donošenja presuda na osnovu sporazuma o priznanju krivice bilo je ozbiljnih propusta i sumnji da je taj institut zlopuotrijebljen. To je pokazalo istraživanje koje su sproveli Centar za građanske slobode, Centar za istraživačko novinarstvo i „Monitor”. Analizirajući oko 700 presuda Višeg suda usvojenih po sporazumu o priznanju krivice Specijalnog dravnog tužilaštva i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, uočene su brojne nelogičnosti koje izazivaju sumnju u zakonitost upotrebe tog instituta, pokazuje istraživanje koje su sprovele nevladine organizacije. Kako je rekla Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode, tužioci u gotovo svim slučajevima, odmjeravajući kaznu za najtzeža krivična djela idu daleko ispod zakonskog minimuma koji je predviđen krivičnim zakonikom.

"Dok sudije usvajaju sporazume ne ulazeći u meritum, suštinu i ne vodeći računa o zakonskim ograničenjima", rekla je Popović-Kalezić. 

Sporno je i što se institut u posljednjih šest godina, kako navode, koristio u gotovo svim slučajevima za organizovani kriminal i korupciju. Maja Boričić iz Centra za istraživačko novinarstvo ukazuje da su sve presude za finansijski kriminal završene uslovnim osudama ili nanogicama.

"A pripadnici kriminalnih organizacija redom su dobijali po tri mjeseca zatvora za najteža krivična djela. Možemo zaključiti da je bilo ozbiljnih propusta u primjeni i realnih sumnji da je došlo do zloupotreba ovog instituta u našoj zemlji", navela je Boričić. .

U Evropi se institut sporazuma o priznanju krivice u predmetima organizovanog kriminala i korupcije ne zaključuje tako često kao u našem sistemu, ocjenjuje zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić.

"Ta kazna mora ići niže, to je logika ali ne može ići 70, 80 odsto niže od kazne koja bi mogla da bude dobijena nakon raspravnog načela. Ovako kako se kod nas zaključuje institut o priznanju krivice, sud je sveden na tzv. administriranje", rekla je ona.

Pavličićeva nije željela da komentariše pojedinačna hapšenja u Crnoj Gori.

"Ono što se desilo da imamo u pritvoru čelnike pravosuđa svakako u međunarodnom pravnom poretku Crne Gore je velika negativnost iz koje mi moramo da izađemo što prije, jer je duži postupak ali Crna Gora zaslužuje bolju pravdu nego trenutno što imamo. Imamo ljude koji treba time da se bave, samo da ih postavimo na prava mjesta", podvukla je Pavličić.

I dok Pavličićeva poručuje da bi trebalo napraviti analizu zašto se postupci ne završaju na raspravnim pretresima u predvđenom roku iz civilnog sektora pozivaju tužilaški savjet i tužilaštvo da ispitaju eventualnu odgovornost tužilaca i sudija koji su zaključivali i usvajali sporazum o priznanju krivice.

Nataša Mitrović, TVCG