B.B.

HRA

Napredak u tužilačkoj organizaciji, razmotriti nove preporuke

Tužilačka organizacija napredovala je u prethodne dvije godine, što se prije svega odnosi na obrazlaganje odluka Tužilačkog savjeta (TS) koje su sada većinom dobro elaborirane, pokazuje izvještaj Akcije za ljudska prava (HRA) o radu TS-a za prošlu i ovu godinu.

Kako je saopšteno iz HRA-a, četvrti izveštaj te nevladine organizacije (NVP) o radu TS-a pokazuje da je u tužilačkoj organizaciji zabilježen napredak, naročito u odnosu na ono što je objavljeno u izvještaju iz 2022. godine.

„To se, prije svega, odnosi na obrazlaganje odluka tog tijela koje su sada većinom dobro elaborirane“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je analizom utvrđeno da je samo u ovoj godini Tužilački savjet odlučio o 42 izbora i napredovanja putem obrazloženih odluka.

„Od 85 tužilaca koliko ih je radilo na kraju prošle godine, sada je 114 aktivnih, a početkom 2025. godine bi trebalo da bude angažovano još četvoro“, dodaje se u saopštenju.

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je, tokom predstavljanja analize, kazao da to govori da će do kraja sljedeće godine dostići broj tužilaca koji je bio blizu onom broju koji je predviđen za rad u tužilaštvima.

On je podsjetio da je neophodan broj tužilaca za rad 141.

Iz HRA su kazali da je analizom uočen odliv kadra.

Kako su naveli, u posljednje tri godine čak četvrtina državnih tužilaca otišla je sa funkcije davanjem ostavke, ali ima mjesta za optimizam jer postoji interesovanje mladih pravnika za ulazak u tužilaštvo – na posljednji konkurs se za 11 pozicija prijavilo njih 24.

Marković je istakao da cilj nije samo popunjavanje radnih mjesta, već angažovanje kvalitetnog kadra.

„Jedini kriterijum koji je postojao je kriterijum kvaliteta. To sve odluke pokazuju i to je jedini i osnovni princip za sve buduće javne oglase, za izbore, napredovanje tužilaca, za izbor rukovodilaca državnih tužilaštava“, kazao je Marković.

Analizom je konstatovano i da Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) još nije omogućeno da se preseli u staru zgradu Vlade, iako je prije više od dvije godine usvojen zaključak kojim mu je ta zgrada data na korišćenje.

Marković je kazao da su poslali dodatnu urgenciju Vladi da državni organi, prije svega Uprava za imovinu i Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja, budu ažurniji i aktivniji u realizaciji te aktivnosti, jer je neophodno da se riješe smještajni kapaciteti za SDT, ali i za Više tužilaštvo u Podgorici.

On je istakao i da imaju komunikaciju sa izvršnom vlašću, ali i lokalnim upravama, kako bi osnovna državna tužilaštva u Pljevljima, Rožajama i u Baru dobila adekvatan prostor za rad.

Ministar pravde Bojan Božović kazao je da ne mogu sve probleme tužilaštava riješiti za godinu, pa ni onaj koji se tiče manjka prostora, ali i da s pravom može da kritikuje izvršnu vlast iz koje dolazi.

„Nedopustivo je da ovoliko dugo vremena nismo riješili pitanje prostornih kapaciteta. Prije svega za SDT i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO)“, rekao je Božović.

On je dodao da se nada da će to uraditi u što je moguće kraćem periodu i da će opet riješiti to preseljenje Ministarstva pravde kako bi te prostorije ustupili Državnom tužilaštvu.

Izvještaj pokazuje da je Tužilački savjet u prošloj godini razmotrio 199 pritužbi, a u ovoj čak 204. I to nijesu sve odluke koje je donio.

Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević kazala je da obim posla ukazuje na istu stvar kao kod Sudskog savjeta, da treba ozbiljno razmotriti profesionalizaciju funkcije bar nekih članova.

O nedostajućim članovima Tužilačkog savjeta govorio je autor analize advokat Veselin Radulović.

On je preporučio da se po hitnom postupku izaberu dva člana, ali po starom zakonu, ne kako je odlučio skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu koji je, po odredbama novog zakonskog rješenja, od Advokatske komore zatražio ime kandidata za poziciju u Savjetu.

„Negdje je logično i sasvim prirodno da se nedostajući članovi biraju na isti način kao i oni koje treba da zamijene. Ako se postupak sprovede onako kako je to inicirao Odbor za politički sistem, onda ćemo imati Savjet koji je djelimično izabran po starom zakonu, a djelimično po izmjenama zakona“, kazao je Radulović.

Predstavnik Advokatske komore Andrej Raspopović, govoreći u vezi sa njihovim obavezama kada je predlaganje kandidata u pitanju, kazao je da Zakon ne propisuje da oni raspišu konkurs.

„Kako da mi izaberemo jednog člana? Da samoinicijativno odlučimo i kažemo – to je naš predstavnik i on direktno prolazi“, naveo je Raspopović.

Sekretarka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Slavica Mirković pojasnila je da Komora treba da objavi javni poziv i da ih o imenu kandidata obavijesti, nakon čega će ta informacija biti proslijeđena plenumu.

Konačnu riječ o njemu će, kako je kazala Mirković, dati poslanici.

Izvještaj HRA pokazuje da se u odnosu na ocjenjivanje tužilaca, praksa takođe promijenila nabolje.

Zaključeno je da „više nisu svi državni tužioci ocjenjeni samo odličnim ocjenama“.

Uz HRA su ocijenili da treba nastaviti rad na Zakonu o Državnom tužilaštvu i u toj oblasti.

„Zakonom propisati da se kvalitet rada državnih tužilaca ocjenjuje na osnovu usvojenih ili odbijenih predloga o određivanju i produženju pritvora, usvojenih pritužbi o odbacivanju krivične prijave, pravnosnažnih presuda redovnih sudova, kao na osnovu broja osuđujućih presuda i usvojenih žalbi“, kazao je Radulović.

Marković je kazao da privode kraju određivanje kriterijuma za ocjenjivanje tužilaca, s tim da je konstatovao i da je teško ocijeniti kako tužilac postupa.

Tužiteljka Danka Živković kazala je da rad tužilaca u mnogome ne zavisi samo od njih.

„Dosta parametara rada tužilaca zavisi od suda. I u pogledu potvrđivanja optužnica i drugih odluka. To su neke stvari koje treba imati u vidu“, kazala je Živkovićeva.

Tužiteljka Đaletić smatra da treba da postoje posebni kriterijumi za ocjenjivanje tužilaca, ali da neka od uputstava, koje već postoje, mogu da im budu od pomoći u radu.

„Mi smo u normativnoj komisiji razgovarali o tome da bi bilo dobro da se uvede obaveza svim tužiocima da postupaju u skladu sa uputstvima vrhovnog državnog tužioca. To su uputstva opšteg karaktera“, dodala je Đaletić.

U saopštenju se navodi da je, u odnosu na utvrđivanje odgovornosti državnih tužilaca za disciplinske prekršaje i kršenje etike, osnovna primjedba HRA da rad na Zakonu o Državnom tužilaštvu koji je bio potreban, nije dovršen do juna kada je taj zakon usvojen (da bi se dobio IBAR).

„Disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, tako da i neka ozbiljna kršenja zakona mogu da prođu nekažnjeno, a i dalje se opisi disciplinskih prekršaja poklapaju sa kršenjem etike“, kaže se u saopštenju.

U analizi je konstatovano da u posljednje dvije godine ni u jednom slučaju nije utvrđena disciplinska odgovornost državnog tužioca.

Član Tužilačkog savjeta Stevo Muk je po pitanju pritužbi koje se podnose na rad tužilaca kazao da tu postoji “praproblem”.

“Izvorište nekih naših lutanja je vrlo štura i nedorečena zakonska definicija nadležnosti”, kazao je Muka.
Marija Vuksanović, iz Savjeta Evrope, pitala je o čemu nadležna komisija tužilaca treba da odlučuje.

“Koja je to vrsta i sadržina pritužbi po kojima komisija može da odlučuje i ima smisao da odlučuje? A da ne zalaze u zonu etičke, disciplinske ili krivične orgovornosti..”, kazala je Vuksanović.

Jedna od preporuka HRA u vezi sa pritužbama je da se izmijeni Zakon o Državnom tužilaštvu u pogledu opisa disciplinskih prekršaja, “kako bi se obezbijedilo da se oni, s jedne strane, razlikuju od kršenja Etičkog kodeksa, a sa druge, da se obezbijedi sankcionisanje propusta koji dovode do štetnih posljedica po ostvarivanje pravde“.

Izvještaj je pripremljen u okviru projekta „Reformom pravosuđa do vladavine prava“ koji HRA sprovodi uz podršku regionalnog projekta „SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.