Ljilja Brnović [ Radio Crne Gore ]

PROBLEMI

"Podaci sa popisa o informatičkim vještinama neprimjenjivi u praksi"

Informatička pismenost kod nas očigledno se doživljava proizvoljno. Još ako osoba sama treba o sebi da kaže što zna, ona ne propušta priliku da kaže da zna sve. Da su tako podaci koje smo dobili na popisu o informatičkim vještinama neprimjenjiviji u praksi i realno netačni, kaže za Radio Crne Gore Marko Lakić, vještak informacijeno-tehničke i telekomunikacione struke.

"Zašto kažem da su neprimjenjivi i netačni? Zato što imamo podatak da je veliki broj našeg građana informatički pismeno, a onda imamo takođe i drugi dio koji kažu da poznaju informaciju od tehnologije, a ne u tolikoj mjeri. Čak i veliki broj ljudi koji su rekli da umiju i da programiraju i da koriste napredno razne funkcije na računaru", rekao je Lakić.

Da, sve to nije baš kako su crnogorski građani i građanke rekli, potvrđuje stanje na tržištu rada. Čak je znatno drugačije, ističe Lakić.

"U Crnoj Gori ima dosta informatičkih firmi koje zapošljavaju, da kažemo, ljude iz stranih firmi i naših firmi, a nemamo radne snage na terenu, odnosno svi ti ljudi koji su sebe okarakterisali kao programere ili informatički pismene, ne mogu da odgovore tim izazovima", rekao je Lakić.

Samoprocjena sopstvenog znanja ostavlja ogroman prostor za netačnost kada su informatičke vještine u pitanju, pa je to nedvosmisleno pokazao i ovaj popis.

"Svi koji su bili popisani na ovom popisu su znali da poslije popisa neće doći nikakva dodatna provjera znanja. I onda ako vas neko pita da li ste informatički pismen, da, ja jesam previše informatički pismen. Da je on znao da će posle tog odgovora od i da ide i neko testiranje, vjerovatno bi odgovori bili znatno drugačiji. Ovako svako je sebi davao epitete, onako kako će da se svidi popisivaču.

Lakić nabraja da se među korisnicima nalaze oni koji znaju da kliknu i promijene stranicu na internetu. Ima i oni koji čak znaju da prihvate uslove privatnosti i ne pročitaju ih do kraja. A samo 1-2% će sadržaj uslova privatnosti pročitati do kraja.

Tu se ne završava spisak informatički nepismenih osoba u Crnoj Gori.

"Imamo korisnike društvenih mreža, raznih internet servisa, i koji oni sve isklikaju samo da bi došli do onoga što žele, a pritom nisu ni znali šta su trebali da kliknu, šta su uopšte kliknuli, čega su se sve odrekli, ja bih rekao da su to totalno informatički nepismene osobe. Tako da u tom dijelu daću sebi zapravo da kažem da je informatički pismenih u Crnoj Gori maksimum da ih bude i 20, a ne ovoliko oprosti zato koliko je pokazalo ovo stanje na popisu", kaže Lakić.

A podaci po opisu su pokazali da je gotovo polovina stanovništva starija od 15 godina kompjuterski pismena, a 11,33% poznaje programiranje.

Najviše informatički pismenih je u Budvi, a najmanje u Petnici.