A.M. [ Mina biznis ]

Pritisaka na sudstvo uvijek će biti, ključno učiniti ga otpornim

Nezavisnost crnogorskog sudstva, i pored određenih pozitivnih pomaka, i dalje nije na adekvatnom nivou, ocijenili su sagovornici Agencije MINA i poručili da je ključno sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritisaka.

Sagovornici ističu da pravosudni sistem u Crnoj Gori samo kroz jačanje nezavisnosti, transparentnost sudskog rada, zaštitu od spoljnog uticaja, kao i jačanje profesionalizma i edukacije, može izgraditi i očuvati nepristrasnost i integritet i biti oslonac vladavine prava.

Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković kazao je da je u svakoj demokratskoj državi sudstvo pod lupom javnosti i izloženo uticaju, ali da od svake države i uslova koji se garantuju sudstvu zavisi da li će taj uticaj nailaziti na otpor, ili će mu sudstvo biti podložno.

„Evidentno je da i pored određenih pozitivnih pomaka, nezavisnost crnogorskog sudstva i dalje nije na adekvatnom nivou, na što ukazuju i relevantni izvještaji međunarodnih organizacija, naročito Evropske komisije“, rekao je Jauković.

Iz tih razloga se, kako je ukazao, kontinuirano radi na zakonodavnom i institucionalnom unapređenju u oblasti pravosuđa, u skladu sa međunarodnim standardima.

Jauković je istakao da je na državi da prati navedene standarde na nacionalnom nivou i propise uklađuje sa evropskom praksom.

Kako je poručio, izvršna i zakonodavna vlast treba da se uzdržavaju od bilo kakvih nedozvoljenih uticaja na rad sudstva, da poštuju sudsku nezavisnost i izvršavaju sudske odluke.

"Na sudovima i sudijama je da čuvaju i promovišu njihovu nezavisnost i nepristrasnost, sa pravednim odlukama podižu nivo povjerenja građana u rad sudske vlasti i jačaju autonomiju i autoritet pravosuđa“, naveo je Jauković.

Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić kazao je da sama činjenica da nosioci sudijskih funkcija donose odluke koje mogu imati dalekosežne posljedice po vladavinu prava, ekonomiju, društvene i političke odnose, i te kako utiče da pravosudni sistem često bude izložen pokušajima političkog uticaja.

On, kako je rekao, nema dilemu da politički, ali i drugi uticaji na sudstvo nikada neće prestati.

„Međutim, nije pitanje da li će pritisaka biti, ključno pitanje je kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritisaka“, istakao je Pešić.

Smatra da je neophodno imati sveobuhvatan pristup, koji uključuje pravne, institucionalne, finansijske, etičke i društvene mjere.

„Kroz ojačavanje nezavisnosti sudske grane vlasti, transparentnost sudskog rada, zaštitu od spoljnog uticaja, kao i jačanje profesionalizma i edukacije, pravosudni sistem i te kako može izgraditi i očuvati svoju nepristrasnost i integritet i samo na taj način zaista biti oslonac vladavine prava i pravičnosti u društvu“, ocijenio je Pešić.

On je rekao da su sudije veoma često neosnovano kritikovane za svoj rad, i to ne samo od učesnika u postupcima, već i od nosilaca izvršne i zakonodavne vlasti.

Pešić je kazao da je Udruženje sudija Crne Gore često veoma jasno ukazivalo na neosnovanost tih kritika, smatrajući da su usmjerene na stvaranje neprijateljske atmosfere prema sudskom sistemu, što može dovesti do nepoštovanja sudskih odluka čak i od izvršne vlasti, čemu smo i svjedočili.

“Upravo zbog toga se može reći da u Crnoj Gori nezavisnost sudske grane vlasti i ne predstavlja pitanje nezavisnosti od druge dvije grane vlasti, već stvar opšte pravne kulture našeg društva”, naveo je Pešić.

Prema njegovim riječima, neosnovane kritike sudija, nezavisno od toga od koga dolaze, ozbiljno mogu ugroziti nezavisnost, integritet i efikasnost pravosudnog sistema, ali i ostvarivanje pravde za sve građane.

"Zbog toga je neophodno da svi zajedno, kao društvo, doprinesemo izgradnji nezavisnog i nepristrasnog sudstva, koje će biti garancija zaštite ljudskih prava za sve one kojima je potrebna sudska zaštita”, istakao je Pešić.

On smatra da profesionalan Sudski savjet može predstavljati branu svim vrstama uticaja.

"Doprinos donošenju objektivnih i nepristrasnih odluka u vezi sa pitanjima koja se tiču sudskog sistema, odnosno izbora i napredovanja, mogu dati i drugi segmenti društva (nevladine organizacije, strukovna udruženja...)”, naveo je Pešić.

Govoreći o preduzetim koracima u cilju jačanja nezavisnosti sudstva, Jauković je kazao da su sve aktivnosti koje Ministarstvo pravde sprovodi u oblasti reforme pravosuđa usmjerene na obezbjeđivanju potpune nezavisnosti sudstva prilikom donošenja odluke o izboru i napredovanju sudija.

Kako je naveo, donijete su neke zakonske izmjene, kao i strateški ciljevi i mjere, kako bi se unaprijedili postupci izbora i odgovornosti sudija u skladu sa evropskim standardima.

On je ukazao da su usvojene izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu koje su, između ostalog, omogućile da dođe do izbora predsjednika Vrhovnog suda i da se prevaziđe dugogodišnje stanje da tako značajnu pravosudnu funkciju obavlja vršilac dužnosti.

Jauković je podsjetio da je donijeta i Strategija reforme pravosuđa 2024-2027 sa pratećim dvogodišnjim akcionim planom za njenu implementaciju.

„Crna Gora je upravo zahvaljujući tim aktivnostima dobila završna mjerila za poglavlje 23 i u skladu sa tim mjerilima i strateškim opredjeljenjem da se postane punopravna članica EU planiraju se izmjene Ustava u dijelu isključenja ministra pravde iz članstva u Sudskom savjetu i daljeg jačanja zakonodavnog okvira u pravcu nezavisnosti pravosuđa, sa posebnim naglaskom jačanja materijalnog položaja nosilaca pravosudnih funkcija“, rekao je Jauković.

Pešić je kazao da će Udruženje sudija nastaviti da se zalaže da imamo izbore i karijere sudija koji su zasnovani na zaslugama, imajući u vidu kvalifikacije, integritet, sposobnost i efikasnost.

Sagovornici Agencije MINA saglasni su da uslovi rada i materijalni status sudija treba da budu poboljšani.

Jauković je kazao da se, što se tiče poboljšanja materijalnog statusa sudija, nada da će to postići donošenjem zakona kojim će urediti zarade i druga prava iz vršenja sudijske funkcije.

»Radna grupa za izradu posebnog zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem sudijske funkcije je formirana, a početkom ove godine ova radna grupa počinje sa radom. Nadam se da će ubrzo biti usaglašena zakonska rješenja, kako bi predlog ovog zakona mogli uputiti na dalju proceduru«, naveo je Jauković.

On je kazao da će se ta radna grupa baviti pitanjima zarada i državnih tužilaca, kao i drugim pravima u vezi sa vršenjem njihove funkcije, dok je pitanje zarada drugih zaposlenih u sudu i državnom tužilaštvu predmet izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

Infrastruktura je, prema riječima Jaukovića, takođe značajno područje na čijem unapređenju u narednom periodu treba raditi.

Na pitanje da li postoji namjera da sudstvo i finansijski postane nezavisno, Jauković je kazao da se na pitanju finansijske nezavisnosti sudova u prethodnom peridu radilo u smislu da sudovi pojedinačno znaju sa kojim nivoom budžetskih sredstava raspolažu, da se kao predlagač budžeta za sudstvo pojavljuje Sudski savjet, kao i da predsjednik Savjeta ima pravo i učešća na sjednicama Skupštine kad se razmatra budžet nezavisno od učesnika iz Vlade.

»Unapređenje finansijske nezavisnosti pravosuđa predstavlja jedan od operativnih ciljeva Strategije reforme pravosuđa, pa će se na ovom pitanju u narednom periodu kontinuirano raditi«, rekao je Jauković.

Govoreći o donošenju posebnog zakona kojim bi se regulisala prava sudija i tužilaca iz rada i po osnovu rada, Pešič je rekao da je to pitanje veoma često banalizovano u javnosti i to na način da se željelo predstaviti kako pravosuđe želi tim zakonom da se izdvoji iz sistema zarada svih javnih funkcionera u Crnoj Gori.

„Međutim, situacija je sasvim drugačija, s obzirom na to da je intencija Udruženja sudija bila da se tim zakonom regulišu odnosi između sudske grane vlasti i druge dvije grane vlasti, i to kroz garanciju određenih prava iz rada i po osnovu rada za nosioce pravosudnih funkcija, kojim bi se doprinijelo učvršćivanju temelja nezavisnosti sudstva, upravo imajući u vidu tu njegovu specifičnost“, naglasio je Pešić.

On je kazao da svakako veoma važan segment tog zakona finansijska nezavisnost nosilaca pravosudnih funkcija.

„Kao strukovno udruženje borićemo se da sudijama i tužiocima obezbijedimo zarade i druge naknade iz rada i po osnovu rada, koje će doprinijeti očuvanju njihovog profesionalnog integriteta i nezavisnosti, a samim tim i dostojanstva funkcije koju obavljaju“, poručio je Pešić.

Prema njegovim riječima, značaj usvajanja posebnog zakona kojim bi se regulisala prava sudija i tužilaca iz rada i po osnovu rada je višestruk.

„Najprije bi se, s jedne strane, povećale šanse da sudska grana vlasti i suštinski bude nezavisna od druge dvije grane vlasti, a s druge strane bi se sudijski i tužilački poziv učinio atraktivnijim za svršene pravnice i pravnike“, ukazao je Pešić.

Takođe bi, kako je rekao, dodatno motivisali sadašnje sudije i tužioce koji kvalitetno obavljaju svoj posao da ostanu u pravosudnom sistemu.

Pešić je kazao da se Udruženje sudija zalaže i da se ovim zakonom regulišu uslovi za odlazak sudija i tužilaca u penziju, ali i iznosi penzija za nosioce pravosudnih funkcija, i da se na taj način doprinese primamljvosti sudijskog poziva.

Pešić je istakao da bez snažnih sudskih institucija i nezavisnosti sudija nema pravednog, efikasnog i odgovornog sudskog sistema.

„Da bismo imali jedan takav sistem, mislim da bi, kao društvo, preko najviših predstavnika tri grane vlasti trebalo postići nacionalni konsenzus da zaista i želimo sudstvo suštinski kao nezavisnu granu vlasti, a što bi se materijalizovalo kroz usvajanje zakona i mehanizama koji nosiocima pravosudnih funkcija garantuju nezavisnost i samostalnost u radu“, naveo je Pešić.

On je kazao da se Udruženje sudija zalaže i za veću transparentnost sudskih postupka, kroz audio i video snimanja svih suđenja, što bi, smatra, povećalo i odgovornost sudija, osiguravanje adekvatne edukacije za sudije i tužioce.

Kako je dodao Pešić, Udruženje se zalaže i za kvalitetnu evaluaciju rada sudija, izgradnju novih infrastrukturnih objekata, odnosno modernizaciju postojećih, digitalizaciju sudskih procesa, kao i obezbjeđenje dovoljno ljudskih resursa za efikasan i efektivan rad.

„Samo uz postojanje naprijed navedenih uslova, smatram da je moguće imati nezavisno, efikasno i odgovorno sudstvo“, zaključio je Pešić.

Tekst je urađen u okviru projekta “Unapređenje znanja građana o ljudskim pravima koristeći moderne oblike komuniciranja”, koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD).