Vanja Rakonjac

porodice stradalih u murinu i štrpcima

Pravedan jedino isti tretman prema svim žrtvama rata

Nakon četvrt vijeka za porodice stradalih u Murinu zaiskrilo je zrno pravde. Tako je bilo i sa porodicama otetih i ubijenih putnika u Štrpcima. 27. februara biće 32. godine od tog zločina. Kroz decenije su se nizala obećanja. Posljednje je bilo na pomenu žrtvama u Murinu prošle godine.

„Apelujem i na poslanike u Skupštini CG i na Vladu CG da što hitnije donesu zakon da obeštete Murinske žrtve i da barem na taj mali način se u ime države CG odužimo i bar malo ispravimo nepravdu zaborava koja je u našoj zemlji postojala", poručio je ranije predsjednik države Jakov Milatović. 

Nepravda, ipak, nije ispravljena. Ni prema porodicama žrtava u Murinu niti Štrpcima. Umjesto očekivanog obeštećenja stigao je novi predlog Zakona. Usvojen na elektronskoj sjednici Vlade.

„U suštini našminkana verzija prethodnih diskriminatornih predloga koji su se nalazili pred Skupštinom i koji su, zahvaljujući protestu koji smo tada zajedno održali, povukli iz procedure“, kaže Demir Ličina, iz udruženja „Štrpci“.

I te proteste podržavao je tadašnji poslanik a sadašnji ministar Damir Gutić.

„Šta se u međuvremenu desilo sa gospodinom Gurićem pa je promijenio ugao sagledavanja i maltene dao jedno te isto zakonsko rješenje. Mi deklarativno imamo prava ali ih suštinski nemamo i to je suština navedenog prijedloga Zakona“, naglašava Ličina. 

A suština je u neadekvatnom regulisanju prava članova porodica svih civilnih žrtava rata.

„Da bi djeca, zapravo, mogla ostvariti prava iz tog Zakona potrebno je da imaju manje od 26 odnosno 27. godina života i da se pri tome nalaze na školovanju. Podsjetiću, a to bi valjda trebalo da zna i resorni Ministar Gutić jer dolazi iz Bošnjačkog naroda, da su se ratni zločini prema Bošnjačkom narodu desili ranih 90 – ih godina. Ista je situacija i sa zločinom u Murinu. Zločin u Murinu se desio 99 – te godine i znači li to da će ta djeca zapravo da ostvare pravo godinu dana i da poslije toga prestaje njihovo pravo po osnovu tog zakona“, kaže Ličina.

Iz Gutićevog kabineta stigao je odgovor. Na papiru objašnjenje.

„Po prvi put zakon prepoznaje institut civilne žrtve rata i članove njihovih porodica omogućavajući im da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Članovi porodica civilnih žrtava rata, uključujući bračne drugove, djecu, roditelje, kao i očuha, maćehu, usvojitelje, moći će ostvariti pravo na porodičnu invalidninu i uvećanu porodičnu invalidninu pod uslovima propisanim zakonom“, kazali su iz Kabineta ministra Gutića.

Za Ličinu je pravedan samo jedan Zakon – pravilan tretman prema svim civilnim žrtvama rata.

„Ako Zakon pravimo za roditelje ili za osobe koje imaju više od 70 i nešto godina mislim da se jednostavno ne postiže svrha tim zakonom. Ili se, možda, ne smijem da vjerujem u te stvari, ili se možda pravi, biću slobodan da kažem, zakonsko rješenje za neke nove zločine i neke nove žrtve“, ističe Ličina.

Sljedećeg mjeseca je obilježavanje godišnjice stradalih u Štrpcima. Hoće li, pita se Ličina, predstavnici Vlade doći i imati hrabrosti da porodice pogledaju u oči? A te porodice neće odustati i ukoliko se, poručuje Ličina, predloženo zakonsko rješenje ipak usvoji, svoje nezadovoljstvo iskazaće na protestima ispred Vlade.