Ekspertska radionica o klimatskom finansiranju za kulturno nasljeđe

On je kazao da je kulturna baština jedan od temeljnih stubova identiteta Crne Gore, naveli su iz MKM. 

"Od nepokretnih spomenika i arheoloških lokaliteta, preko pokretnih muzejskih zbirki, do nematerijalnih znanja, običaja i jezika, naša kulturna baština je složen i živi organizam, osjetljiva na promjene u svojoj okolini. Na teritoriji Crne Gore danas je zakonski zaštićeno više od 2000 kulturnih dobara. Najveći broj njih nalazi se u Primorskom regionu, prostoru bogate istorije i tradicije, ali i prostoru izuzetno izloženom seizmičkom riziku i drugim prirodnim hazardima. Zemljotresi, iznenadni plimni talasi, sve učestalije poplave i ekstremne vremenske pojave - sve su to izazovi koji, osim što ugrožavaju ljudske živote, prijete i nenadoknadivim gubicima u kulturnom nasljeđu“, objasnio je Kovačević. 

Klimatske promjene, kako je ukazao, postaju faktor koji umnožava sve druge rizike. 

"Upravo tu dolazimo do jedne dimenzije koju želim posebno da istaknem - neraskidive veze između kulturne baštine i prirodne sredine, između kulturne raznolikosti i biološke raznolikosti“, rekao je Kovačević. 

Stoga, Ministarstvo kulture i medija, kako je istakao, prepoznaje potrebu integrisanog pristupa kroz normativne i strateške okvire, ali i kroz konkretne projekte i edukacije.

"Snažno podstičemo izradu procjena rizika i planova zaštite za kulturna dobra, razvijamo saradnju sa domaćim i međunarodnim partnerima. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je zaštita kulturne baštine pitanje koje prevazilazi sektor kulture. Ona je nerazdvojna od prostornog planiranja, upravljanja prirodnim resursima, obrazovanja i klimatskih politika. U tom smislu, potrebna nam je horizontalna povezanost institucija, kao i uključenost lokalnih zajednica koje ne samo da baštine to nasljeđe, već ga i svakodnevno oblikuju“, kazao je Kovačević. 

Klimatske promjene, kako je rekao, opipljiva su i ubrzana stvarnost koja oblikuje savremeni svijet, narušava postojeće sisteme i stavlja pred čovječanstvo etičke izazove bez presedana. 

"Klimatska pravda ne podrazumijeva samo smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, već i pravednu raspodjelu tereta promjena, uz obavezivanje država, korporacija i pojedinaca na zaštitu onih koji su najranjiviji. Ako priznamo da nijedno pravo ne može biti ostvareno bez očuvane životne sredine, onda je borba protiv klimatskih promjena istovremeno i borba za ljudska prava. Moramo biti akteri koji su svojim djelovanjem oblikovali održiviju i pravedniju budućnost“, naglasio je Kovačević. 

Radionicu je otvorila Magdalena Landri, direktorica UNESCO Regionalne kancelarije u Veneciji, a na otvaranju su pored nje i državnog sekretara Ministarstva kulture i medija Boška Kovačevića, govorili i Dijego Sorilja, v.d.rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori‚ Stiven Seres, član Sekretarijata Zelenog klimatskog fonda (GCF), Saliha Dobardžić, tim liderka Adaptacionog fonda (AF) i Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Radionica je okupila još i mnogobrojne tehničke stručnjake, kreatore politika i izvršne partnere, kako bi istražili sinergije među sektorima, podijelili praktično znanje i produbili razumijevanje finansiranja klimatskih promjena.