M.M.Lj. [ Euronews ]

Pripremite se za nekoliko godina toplotnih rekorda: Prognoze vodećih meteoroloških agencija

Pripremite se na nekoliko uzastopnih godina rekordnih temperatura koje će Zemlju gurnuti u još ekstremnije i opasnije vremenske prilike. To je poruka iz zajedničke petogodišnje prognoze Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i britanskog Meteorološkog zavoda.

Prema toj prognozi, postoji 80 odsto vjerovatnoće da će svijet oboriti još jedan godišnji temperaturni rekord u narednih pet godina. Još je vjerovatnije da će biti premašena međunarodno dogovorena granica zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

„Viša prosječna globalna temperatura možda djeluje apstraktno, ali u stvarnosti znači veće šanse za ekstremne vremenske nepogode: snažnije uragane, obilnije padavine i dugotrajnije suše. To znači i više izgubljenih života“, upozorila je klimatološkinja sa Univerziteta Kornel, Natali Mahovald.

Zašto je bitan svaki deseti dio stepena?

„Sa svakim desetim dijelom stepena dodatnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskom aktivnošću, svjedočićemo češćim i snažnijim vremenskim nepogodama – od toplotnih talasa i suša, do poplava i oluja“, kazao je Johan Rokstrom, direktor Instituta za istraživanje klimatskih uticaja u Potsdamu.

Po prvi put postoji – iako mala – vjerovatnoća da će globalna temperatura do kraja ove decenije preći granicu od 2 stepena Celzijusa iznad nivoa iz 19. vijeka. Naučnici upozoravaju da bi takav scenario bio ozbiljan klimatski preokret.

Postoji 86 odsto šanse da će barem jedna godina do 2030. preći prag od 1,5 stepeni, a 70 odsto da će čitav petogodišnji period imati prosječnu temperaturu iznad te granice, navodi se u izvještaju.

Simulacije i trendovi

Prognoze su rezultat više od 200 kompjuterskih simulacija sprovedenih u desetak istraživačkih centara širom svijeta. Naučnici podsjećaju da su prije deset godina vjerovatnoće za ovakvo zagrijavanje bile procjenjivane na svega jedan odsto. Međutim, ta granica je već prošle godine u pojedinim mjesecima pređena.

Iako 2024. godina jeste bila toplija za 1,5 stepen u odnosu na predindustrijski prosjek, Pariskim sporazumom se cilja na višedecenijski prosjek, pa se tehnički ta granica još ne smatra premašenom.

Klimatolog Kris Hjuvit procjenjuje da je Zemlja sada u prosjeku za oko 1,4 stepena toplija nego sredinom 19. vijeka.

Šta to znači za vrijeme u narednim godinama?

„Ako se ova prognoza obistini, biće više ekstremnih toplotnih talasa, što će povećati broj smrtnih slučajeva i zdravstvenih komplikacija, posebno ako ne bude boljih mjera zaštite. Povećaće se i rizik od velikih šumskih požara“, izjavio je Ričard Bets iz britanskog Meteorološkog zavoda.

Led na Arktiku nastaviće da se topi, pri čemu se ta oblast zagrijava tri i po puta brže od globalnog prosjeka. Povećanje nivoa mora biće neizbježno.

Naučnici pojašnjavaju da globalne temperature funkcionišu kao pokretne stepenice – privremeni prirodni fenomeni poput El Ninja djeluju kao nagli skokovi. Međutim, za razliku od ranijih decenija, planeta se nakon takvih skokova više ne „hladi“ već ostaje na višim nivoima.