Darko Bulatović, TVCG

RTCG u Kazahstanu: Raskršće ekonomije i geopolitike, putevima svile 21. vijeka

Ekonomski div Centralne Azije. To je danas Kazahstan. S razlogom. U ovoj zemlji nema čega nema, i čini se da vlasti ove zemlje to koriste na najbolji mogući način pozicinirajući svoju zemlju kao raskrsnicu između Istoka i Zapada, mjesto razmjene znanja, ideja, investicija i kapitala s jedne i regionalne stabilnosti s druge strane.

Pokazao je to i nedavno završeni Međunarodni Astana forum koji je pod sloganom “Povezivanje umova, oblikovanje budućnosti” pozvao na jaču globalnu saradnju. A Kazahstan se nudi kao važana karika u tom lancu povezivanja Istoka i Zapada, otvarajući svoju zemlju za dijalog, za istraživanje, međunarodnu saradnju i trgovinu.

Prepoznala je tu vitalnu funkciju ove centralnoazijske zemlje i premijerka Italije Đorđa Meloni, kada se na Forumu pojavila kao specijalni gost predstavljajući sebe praktično kao modernog Marka Pola, a Italiju kao zemlju koja se usuđuje ispred svih, i prije svih, da širi horizonte saradnje do granica do kojih se ostatak EU još nije usudio.

“Nisam stručnjak za geopolitiku, ali posmatram stvarnost i vidim da je ovaj region oduvek bio raskrsnica između Zapada i Istoka i da ima stratešku ulogu u globalnom kontekstu. Takođe, u teškim vremenima u kojima danas živimo, Centralna Azija je oduvijek bila most. Transformacije i promjene kroz koje je ovaj dio svijeta prolazio vjekovima učinile su ga onim što je danas: između dva kontinenta, mjesto susreta Evrope i Azije, veza između svjetova koji su nekada bili veoma udaljeni”, kazala je Meloni, najavljujući da će sa riječi odmah preći na djela, jer će učestvovati na samitu 1+5, odnosno Italija plus pet centralnoazijskih država: Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Turkmenistan i Tadžikistan.

“Ovo je istorijski trenutak u našim odnosima. Ovo je prvi samit između Italije i pet centralnoazijskih država. Ovaj događaj mi mnogo znači. Sigurna sam da će ovo biti ključni trenutak za jačanje naših odnosa – čineći ih čvršćim, dugotrajnijim i strateškim”, jasna je bila premijerka Italije.

Da je Forum izazvao veliku globalnu pažnju, i pored toga što na njemu nije bilo “velikih igrača” poput Amerike, Rusije i Kine, govori i podatak da je okupio više od 1.000 učesnika iz preko 70 zemalja, uključujući šefove država, poslovne lidere, eksperte i ugledne akademike i predstavnike različitih organizacija.

O značaju Kazahstana na Evro-azijskoj trgovačkoj ruti tokom Međunarodnog foruma u Astani (AIF) govorio je i zamjenik ministra spoljnih poslova Kazahstana Akan Rahmetulin ističući da pristup spoljnim tržištima nije samo prioritet politike — to je egzistencijalna potreba i starteška važnost za Kazahstan.

„Mi smo najveća država bez izlaza na more i najveći takav region. Za nas je od izuzetne važnosti je da razvijamo izvozne pravce i proširujemo tranzitne i transportne kapacitete. Egzistencijalno nam je važno da se povežemo sa spoljnim tržištima,“ naglasio je on.

Ključna komponenta ove vizije je tzv. Srednji koridor — multimodalna transportna ruta koja povezuje Kinu i Evropu preko Centralne Azije, Kaspijskog mora i Južnog Kavkaza.

„Srednji koridor vidimo kao jedan od pravaca koji može služiti toj svrsi — da se razgranamo, diverzifikujemo naš izvoz i ne budemo zavisni,“ objasnio je Rahmetulin.

Kazahstan, deveta najveća zemlja na svijetu po površini, postao je ključni partner u kineskoj Inicijativi “Pojas i put”, ogromnom infrastrukturnom projektu koji ima za cilj povezivanje Azije, Evrope i Afrike kroz mrežu željeznica, puteva, luka i drugih objekata.

„Mi smo dio tog puta koji se nalazi na raskrsnici — kontinenata, trgovine. Kazahstan, i verujem zemlje iz šireg regiona, sve podržavaju tu ideju i spremni smo da radimo na tome“, kazao je Rahmetulin.

Rahmetulinove izjave uklapaju se u sve izraženiju ulogu Kazahstana kao veze između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga — zemlje koja koristi svoju geografiju, neutralnost i diplomatiju kako bi oblikovala trgovinu i saradnju 21. vijeka.

Zasad im dobro ide i pokazuju to podaci poput onog da Njemačka kao EU članica oko 80 odsto sirove nafte uvozi upravo iz Kazahstana. Ova zemlja prebogata je mineralnim blagom, pa su Njemci zainteresovani i za nalazišta litijuma.

Kazahstan je najveći proizvođač i izvoznik prirodnog uranijuma u svijetu, sa udjelom od preko 40% u globalnoj proizvodnji i izvozu i jedan je od najvećih svejtskih proizvođača uglja. Kazahstan proizvodi 19 od 34 vrste sirovina koje je Evropska unija označila kao „kritične sirovine“.

Glavne izvozne robe uključuju: naftu i naftne derivate – 55,4 %, rafinisani bakar – 5,2 %, ferolegure – 2,8 %.

Od januara ove godine, obim spoljne trgovine Kazahstana iznosio je 9.143,8 miliona američkih dolara (izvoz 5.107,9 miliona, uvoz 4.035,9 miliona).

Tokom foruma održano je više od 40 panel diskusija, propratnih događaja i posebnih sesija. Više od 100 govornika obratilo se učesnicima na teme koje se tiču ključnih globalnih pitanja, kao što su diplomatija, međunarodna bezbjednost, klimatske akcije, tehnološke inovacije i ekonomska otpornost.