Mi.M. [ PR Centar ]

AI platforma za ranu detekciju raka dojke osvojila prvo mjesto na start-up takmičenju

Prvo mjesto na takmičenju za najbolju start-up i preduzetničku ideju osvojila je inovativna AI platforma za ranu detekciju karcinoma dojke u Crnoj Gori, koju je razvio student Elektrotehničkog fakulteta Aleksandar Drašković, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Smart Pill Dispenser, uređaj za pametno doziranje terapije, i Stanarko – aplikacija za jednostavan i siguran najam nekretnina.

To je saopšteno na start-up večeri, koju su povodom finala konkursa za najbolju start-up i preduzetničku ideju, organizovali organizovali Univerzitet Crne Gore, Kancelarija za razvoj karijere i cjeloživotno učenje UCG, Alumni asocijacija UCG i Studentski parlament UCG. Ukupan nagradni fond iznosio je 10.000 eura, a nagrade su dodijeljene u iznosima od 5.000 eura za prvo mjesto, 3.000 eura za drugo i 2.000 eura za treće mjesto.

Drašković je pojasnio da je riječ o prvoj platformi u Crnoj Gori koja koristi vještačku inteligenciju (AI) za ranu detekciju raka dojke, navodeći da ovaj digitalni asistent pomaže radiolozima u otkrivanju bolesti koristeći lokalne medicinske podatke, te ima veliki potencijal da spasi živote i unaprijedi prevenciju u regionu.

Drugoplasiranu ideju Smart Pill Dispenser, predstavili su studenti Elektrotehničkog i Građevinskog fakulteta Mirko Kuburović i Daris Kajević, koji su pojasnili da se radi o pametnom uređaju dizajniranom da pomogne starijim osobama i pacijentima sa hroničnim bolestima da pravilno i na vrijeme uzimaju terapiju, čime se smanjuju rizici od pogrešnog doziranja i propusta.

Trećeplasiranu ideju, Stanarko - Dom na klik, predstavili su studenti Ekonomskog fakulteta Balša Vukićević i Stefan Kostić. Ova aplikacija, kako su istakli, pojednostavljuje i unapređuje proces kratkoročnog zakupa stanova i drugih nekretnina u Crnoj Gori, povezujući zakupce i vlasnike na brz, siguran i transparentan način.

U finalu su se predstavili i studenti Abedin Orahovac i Balša Nicović sa idejom Perun 2.0, koji su kazali da se radi o inovativnoj platformi koja adresira jedan od najvećih problema online kupovine – nepovjerenje između nepoznatih strana, a koja ima za cilj da poboljša sigurnost i transparentnost prilikom online transakcija.

Među pet ideja koje su predstavljene u finalu bila je i digitalna platforma za psihološku podršku i prevenciju nasilja, nazvana Mindware, koju je predstavio student Matija Jovanović. On je istakao da alarmantni podaci o nasilju i mentalnom zdravlju u Crnoj Gori i regionu ukazuju na potrebu za dostupnijom i efikasnijom podrškom, pojašnjavajući da je platforma Mindware zamišljena kao digitalno mjesto za psihološku pomoć, savjete i prevenciju nasilja.

Direktor Karijernog centra Univerziteta Crne Gore, Ivica Todorović kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što je pet timova zahvaljujući svojim idejama, radu i posvećenosti, stigli do završne faze ovog događaja.

„Njihov trud je ono što nas motiviše da ovaj program iz godine u godinu činimo snažnijim, sadržajnijim i uticajnijim. U fokusu nam ostaje jačanje studentskih inovacija, razvoj preduzetničkog duha i stvaranje podsticajnog okruženja za mlade ljude koji žele da mijenjaju svijet počevši od svojih ideja“, poručio je Todorović.

Zahvalio je partnerima bez kojih projekat ne bi bilo moguće realizovati, a to su: Razvojna banka, Skupština Crne Gore, Privredna komora, Crnogorska komercijalna banka, Studentski parlament Univerziteta Crne Gore, Tehnopolis, Fondacija „Čini dobro“ i Naučno-tehnološki park.

Tokom razgovora sa alumnistima UCG „Univerzitet Crne Gore - Prvi korak ka karijeri", urednica kulturnog progama u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru mr Sara Arianna Serhatlić kazala je da je još od osnovne škole znala da će umjetnost i muzika biti njen životni izbor.

„Vjerujem da je muzika mene izabrala s obzirom da sam četvrto koljeno u mojoj porodici koja se bavi muzikom. Iako to nije bila želja moje porodice, osjećala sam dužnost da iskoristim talenat koji mi je dat. Kroz osnovnu i srednju muzičku školu, nastavila sam ka specijalističkim i magistarskim studijama na Muzičkoj akademiji Univerziteta Crne Gore“, rekla je Serhatlić.

Dodala je da se danas ne bavi uskostručno dirigovanjem, iako je to njena formalna profesija. Ipak, ostala je u sferi kulture, na šta je izuzetno ponosna.

„Dirigovanje je vrlo specifična i rijetka struka. Kod nas, ali i u regionu, postoji deficit stručnjaka u toj oblasti. Ipak, želim da ohrabrim sve koji razmišljaju o toj profesiji da se ne obeshrabre. Moja magistarska teza bila je svojevrsni eksperiment, prvi takav na našem univerzitetu. I cijeli moj put je zapravo bio eksperiment, ali vjerujem da se prava škola i znanje stiču tek nakon formalnog obrazovanja“, istakla je Serhatlić.

Ona je ukazala na važnost razmjene iskustava i međunarodne saradnje, koja je, u vrijeme kada je ona studirala, bila veoma mala.

„Prve prilike za razmjenu pojavile su se pri kraju mog studija. Sjećam se da je tada oko 20 odsto studenata otišlo na razmjenu u Italiju, što je bio ogroman korak. Danas je situacija mnogo bolja i vjerujem da naši studenti imaju više prilika da upoznaju druge sisteme obrazovanja i kulture, što je neprocjenjivo“, dodala je Serhatlić.

Posebno je istakla dvije važne etape svoje karijere - stručno osposobljavanje na Muzičkoj akademiji i angažman u kancelariji Studentskog parlamenta.

„Kao neko ko nije došao iz gimnazije već iz srednje stručne škole, morala sam brzo da naučim mnogo toga. U kancelariji Studentskog parlamenta upoznala sam sjajne ljude, studente koji su me inspirisali da radim na sebi i bolje se borim za položaj studenata umjetničkih fakulteta. Te dvije godine su bile moj najteži, ali i najvredniji period u razvoju, jer sam naučila mnogo o administraciji, komunikaciji, ali i odgovornosti“, navela je Serhatlić.

Govoreći o ulozi žena u akademskom i profesionalnom svijetu, Serhatlić smatra da se situacija popravlja, ali da su žene i same često te koje izbjegavaju rukovodeće funkcije.

„Danas su ženama pozicije dostupnije nego ranije. Međutim, često žene same ne žele da se upuste u teške izazove. Neophodno je da pokažemo odlučnost, znanje i posvećenost, tek tada nas drugi ozbiljno shvataju. Nije problem samo kod nas, to je svjetski izazov. Ali ako ne preuzmemo inicijativu, niko nam ništa neće pokloniti“, poručila je Serhatlić.

Za sudiju Osnovnog suda Nikolu Boškovića, odluka da upiše Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore nije bila rezultat trenutne inspiracije, već prirodan tok njegovog obrazovanja i interesovanja koje je godinama sazrijevalo.

„Ne mogu tačno da kažem kada sam odlučio da upišem Pravni fakultet, ta odluka se jednostavno oblikovala sama od sebe. Oduvijek sam imao interesovanje za društvene nauke, osjećaj odgovornosti prema zajednici i želju da zaštitim ljudska prava. Pravo mi je djelovalo kao prirodan put da iskažem svoj puni potencijal“, pojasnio je Bošković.

Iako je odluka da postane sudija došla kasnije, Bošković je istakao da je ta profesija spoj njegovih vrijednosti, znanja i profesionalnih ambicija.

Bošković je studije na Pravnom fakultetu opisao kao neprocjenjivo životno iskustvo, ne samo zbog znanja, već i zbog ljudi koje je tada upoznao.

„Fakultet je mjesto na kojem se stiče temelj znanja, ali i prijatelji za cijeli život. Pravni fakultet se često doživljava kao isključivo teorijska institucija, pa se studenti znaju nazvati 'bubačima'. Međutim, pravo je živa materija koja se stalno mijenja. Čak i iskusne sudije svakodnevno uče. To je jednostavno priroda naše profesije“, rekao je Bošković.

On je tokom studija obavljao niz važnih funkcija: bio je član Studentskog vijeća, povjerenik na Pravnom fakultetu, član Senata Univerziteta Crne Gore, kao i prvi studentski ombudsman, a kroz ove uloge, imao je priliku da zastupa prava studenata i učestvuje u donošenju važnih odluka.

„Studiranje nije samo učenje, to je i prilika da se izgradimo kao ljudi i kao profesionalci. Studentski parlament mi je dao ‘krila’, otvorio mi je vrata mnogim kontaktima i iskustvima koje i danas koristim. Svakom studentu bih preporučio da se uključi u studentski aktivizam, jer to je istinski prvi korak ka ozbiljnoj karijeri“, poručio je Bošković.

Govoreći o praksi na studijama, Bošković ističe da je upravo taj segment najviše nedostajao njegovoj generaciji.

„Tokom mojih studija praktične nastave je bilo vrlo malo. To je bio veliki nedostatak. Danas, kao sudija, smatram da postoji ogroman prostor za saradnju između sudova i fakulteta. Studenti bi trebalo da dobiju priliku da rade na konkretnim slučajevima, da analiziraju predmete uz mentorstvo, uče da pišu presude i razumiju pravi kontekst pravne prakse“, smatra Bošković.

Ocijenio je i da bi student koji pokazuje interesovanje i potencijal mogao bi da dobije priliku da prisustvuje suđenjima, analizira stvarne slučajeve i uz stručno vođenje razvija vještine koje će mu biti ključne u budućnosti.

Bošković Univerzitet Crne Gore vidi kao temelj sopstvene karijere, navodeći da je to bila njegova ulazna kapija u svijet pravosuđa.

„Znanja i iskustva koja sam stekao tamo, posebno kroz studentski aktivizam, pripremila su me za sve profesionalne izazove koji su uslijedili“, zaključio je Bošković.

CFA, rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Hipotekarnoj banci mr Marko Pešić istakao da je još tokom studija prepoznao svoju strast prema ekonomiji, što ga je, kako je rekao, uz podršku porodice i prisustvo kvalitetnih profesora, dodatno motivisalo da se usmjeri ka bankarskom sektoru.

„Danas, nakon sedam godina rada u bankarskom sektoru, siguran sam da bih opet izabrao isti put. Iskustva sa studija i odnosi koje sam tada izgradio i danas su od velikog značaja u mojoj profesiji”, rekao je Pešić.

Govoreći o značaju studentskog perioda, Pešić je kazao da studenti često osjećaju pritisak zbog ispita i obaveza, ali da je to jedno od najljepših i najvažnijih životnih razdoblja.

„Okruženi ste mladim, ambicioznim ljudima i profesorima koji su spremni da prenesu znanje i iskustvo. Važno je uživati u tom periodu“, smatra Pešić.

On je, kroz lični primjer, ukazao na važnost studentskog angažmana, prisjećajući se vremena kada je bio član Studentskog parlamenta i učestvovao u brojnim aktivnostima.

„Tada smo pokrenuli inicijative koje i danas funkcionišu, poput studentskih organizacija koje imaju značajnu ulogu u životu fakulteta. Ohrabrujem sve studente da se uključe u vannastavne aktivnosti, jer su te vještine i iskustva od neprocjenjive vrijednosti kasnije u karijeri“, istakao je Pešić.

Kazao je da je tokom četvrte godine studija imao priliku da obavlja praksu u nekoliko kompanija, jedna navodeći da je jedna od tih firmi bila i njegov prvi poslodavac.

„Danas radim u banci, imam 31 godinu i drugi sam najstariji u sektoru, što dovoljno govori o šansama koje mladi ljudi dobijaju odmah po završetku studija“, kazao je Pešić.

Naglasio je da je univerzitetsko obrazovanje osnova za dalje usavršavanje i specijalizaciju.

„Fakultet nije tu da vas nauči tehničkim detaljima posla, već da postavi čvrstu bazu znanja i razvije kritičko razmišljanje. Prava znanja i vještine stiču se dalje kroz praksu i iskustvo“, smatra Pešić.

Poručio je studentima da maksimalno iskoriste prilike koje im Univerzitet Crne Gore pruža kroz formalno obrazovanje, praksu, studentski aktivizam i međunarodne razmjene.

„Univerzitet Crne Gore, posebno Ekonomski fakultet, pruža izvanredne temelje za karijeru i pozivam sve studente da to prepoznaju i iskoriste“, rekao je Pešić.

Događaj je obilježio i nastup SKC hora, koji je izvođenjem raznovrsnog repertoara doprinio svečanoj atmosferi.