M.D.

Gvozdenović: Vlada Crne Gore treća u regionu po transparentnosti 

Vlada Crne Gore ispunjava 67.25% kriterijuma otvorenosti što je stavlja na treće mjesto u regionu po stepenu otvorenosti i transparentnosti, nakon Vlade Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara BiH, podaci su CDT-ovog istraživanja, saopštila je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.

"Prema Regionalnom indeksu otvorenosti Vlada Sjeverne Makedonije ispunjava 77.32%, a Vijeće ministara BiH 73.72% indikatora otvorenosti. Vlada Crne Gore ispunjava 67.25%, a Vlada Republike Srbije 54.74%. Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 41%, dok Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske zauzimaju začelje liste sa 35% odnosno, tek oko trećine ispunjenosti indikatora kojima mjerimo otvorenost", navodi Gvozdenović. 

Regionalni indeks otvorenosti je, kako je kazala, analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.

"U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranicama izvršne vlasti među kojima planove i izvještaje o radu, spisak zaposlenih, informacije o korišćenju javnih sredstava, materijale sa sjednica Vlade i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja", navodi Gvozdenović. 

Isitče da podaci njihovog istraživanja potvrđuju da se politika otvorenosti u Crnoj Gori i dalje sprovodi proizvoljno, bez strateške vizije i djelotvornih mehanizama koji bi garantovali otvoreno i transparentno postupanje institucija.

"Zakonodavni proces je netransparentan i jasno je da vlast ne želi veće učešće građana u donošenju odluka. Velike ekonomske projekte i odluke ove Vlade karakteriše izražena netransparentnost, što je naročito vidljivo u slučajevima poput sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tendera za dugoročnu koncesiju aerodroma ili projekta „Velje brdo“. Uz sve to zabrinjava neodgovoran odnos Vlade prema Skupštini, što ozbiljno podriva demokratski sistem", kazala je Gvozdenović. 

Poručuje da ni nakon druge rekonstrukcije nijesu uspostavljeni mehanizmi koji bi osigurali transparentnost i otvorenost u radu ovako mnogobrojne vlade.

"Naprotiv, reorganizacija pojedinih resora dodatno je otežala uvid u rad izvršne vlasti. Informacije i dokumenti o radu ranijih resora najčešće se ne prenose na internet stranice novih, čime se praktično briše institucionalna memorija i onemogućava praćenje kontinuiteta u radu organa", naglasila je ona. 

Odlaganje usvajanja novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako kaže, nedvosmisleno ukazuje na odsustvo političke volje aktuelne vlasti da unaprijedi trans-parentnost javne uprave.

"Vlada ima praksu održavanja sjednica “telefonskim putem” koje brojčano daleko nadmašuje redovne sjednice. U praksi, to znači da se ministri izjašnjavaju putem WhatsApp grupe, formalno potvrđujući odluke bez fizičkog sastajanja i debate. Ovakav način rada obesmišljava kolegijalnu raspravu i smanjuje vidljivost procesa odlučivanja. Neke od najvažnijih odluka i politika donijete su upravo na ovaj način, što implicira svjesno izbjegavanje javnosti i medija: telefonske sjednice se mogu sazvati brzo i bilo kada, po potrebi. Uprkos deklarativnim opredjeljenjima, aktuelna praksa Vlade ukazuje na duboko ukori-jenjeno nerazumijevanje uloge medija. Predsjednik Vlade i pojedini ministri rijetko su davali intervjue, a kada jesu, najčešće su to činili selektivno, favorizujući njima bliske medije. Takav pristup ograničava pristup informacijama i umanjuje transparentnost rada izvršne vlasti", zaključuje Gvozdenović.