K. R.

Pad fertiliteta u zemljama EU, dok Bugarska prednjači po broju rođene djece

Podaci Eurostata pokazuju da većina zemalja u EU bilježi trend opadanja fertiliteta, dok žene postaju majke sve kasnije. Nasuprot tome, Bugarska zadržava najvišu stopu fertiliteta u EU – 1,81 rođeno dijete po ženi u 2023. godini.

Prema podacima Eurostata, ukupna stopa fertiliteta u EU u 2023. godini pala je na istorijski nizak nivo od 1,38 djece po ženi.

Ipak, pojedine zemlje pokazuju značajnu razliku.

Tako Bugarska prednjači po natalitetu sa 1,81 rođeno dijete po ženi, a prosječna starost majki pri prvom djetetu je među najnižima u EU – 26,9 godina.

U Evropskoj uniji (EU) je, prema podacima Eurostata, 2023. godine rođeno 3,67 miliona beba.

Ukupna stopa fertiliteta iznosila je 1,38 živorođenih djece po ženi u EU 2023. godine, varirajući od 1,06 na Malti do 1,81 u Bugarskoj.

Prosječna starost žena pri rođenju prvog djeteta u EU 2023. godine bila je 29,8 godina, od 26,9 u Bugarskoj do 31,8 u Italiji.

Nasuprot tome, u Italiji i Irskoj prosjek prelazi 31 godinu, dok u Crnoj Gori, prema posljednjim dostupnim podacima Monstata, prosjek takođe raste, prateći evropski trend odlaganja majčinstva.

U većini zemalja EU, uključujući Crnu Goru, rast starosti majki i smanjenje broja djece postaje sve izraženiji problem za demografsku stabilnost.

"U EU, Bugarska je zabilježila najvišu stopu fertiliteta 2023. godine sa 1,81 živorođeno dijete po ženi, slijede Francuska (1,66) i Mađarska (1,55). Najniže stope bile su na Malti (1,06), u Španiji (1,12) i Litvaniji (1,18). Među zemljama EFTA, najviša stopa fertiliteta bila je u Islandu (1,55), a najniža u Švajcarskoj (1,33)", navodi se u dokumentu.

Između 2022. i 2023. ukupna stopa fertiliteta smanjila se u 24 zemlje EU, dok je porasla u Bugarskoj (1,78 → 1,81) i Kipru (1,37 → 1,40). Najveći pad zabilježen je u Češkoj (1,64 → 1,46).

Zemlje poput Bugarske mogu biti primjer kako održavati relativno visok natalitet i mlađe majke, što je ključno, kako navode, za dugoročni demografski balans.