Zoran Arbutina (priredio po ARD)  [ DW ]

21. 11. 2024. 11:56

Memoari bivše kancelarke: kako Merkel vidi svoju politiku prema Rusiji

Radi se o nezaboravnim susretima tokom njenog mandata – s papom, Trampom, bivšim kancelarom Šrederom – ali i o njenoj politici prema Rusiji. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je memoare. Nedjeljnik „Cajt“ unapred je objavio djelove knjige pod nazivom „Sloboda“ (Freiheit).

Najaktuelnije u knjizi: Merkel opisuje kako je tokom svog mandata pokušala da uspori želju Ukrajine za brzim ulaskom u NATO, jer se bojala vojnog odgovora Rusije.

Odluka sa samita NATO 2008.

Politiku Angele Merkel prema Rusiji i Ukrajini mnogi joj i danas zamjeraju. O ključnom samitu NATO 2008. u Bukureštu, na kojem se raspravljalo o planu za dodjeljivanje statusa kandidata za članstvo Ukrajini i Gruziji, danas 70-godišnja Merkel piše: „Razumjela sam želju srednjeevropskih i istočnoevropskih zemalja da što brže postanu članice NATO.“ Međutim: „Primanje nove članice nije trebalo da donese bezbjednost samo toj zemlji, već i NATO.“

Merkel je uočila rizike na ukrajinskom poluostrvu Krimu. „Takva povezanost s ruskim vojnim strukturama nije postojala kod nijednog NATO-kandidata do tada. Osim toga, samo je manjina ukrajinskog stanovništva tada podržavala članstvo u NATO“, prisjeća se Merkel.

Na kraju je postignut kompromis, ali, kako piše bivša kancelarka, uz određenu cijenu: „To što Gruzija i Ukrajina nisu dobile obećanje o MAP-statusu (status kandidata za članstvo) za njih je značilo ’ne’ njihovim nadama. Ali to što im je NATO istovremeno dao uopšteno obećanje o mogućem članstvu, za Putina je bilo ’da’ članstvu za obje zemlje – objava ulaska u sukob.“

Savijati, savijati, savijati

Merkel se u svojim zapisima prisjeća i prvog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Tramp ju je 2017. u Ovalnom kabinetu Bijele kuće pitao o njenom odnosu sa Putinom. „Činilo se da ga ruski predsjednik veoma fascinira“, piše Merkel.

Sljedeća konferencija za novinare otkrila je teškoće u odnosu između Merkel i Trampa. Tramp je upućivao prigovore Njemačkoj, dok mu je Merkel odgovarala brojkama i činjenicama. Tramp je sve posmatrao iz perspektive poslovnog čovjeka koji radi s nekretninama i želi zemljište, primjećuje bivša kancelarka.

U privatnoj audijenciji kod pape Franje nekoliko mjeseci kasnije, Merkel je izrazila zabrinutost zbog mogućeg povlačenja SAD iz Pariskog sporazuma o klimi. „Bez navođenja imena, pitala sam ga kako bi se nosio s fundamentalno različitim mišljenjima unutar grupe važnih osoba. Odmah me razumio i kratko odgovorio: ’Savijati, savijati, savijati, ali paziti da se ne slomi’.“

Šreder nakon gubitka izbora

Posebno značajna je i scena iz 2005, kada je Merkel preuzela dužnost. Socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder nije želeo da prizna poraz u televizijskoj emisiji u izbornoj noći. „Sjedela sam tamo kao da uopšte nisam dio toga, već kao da kod kuće pred televizorom gledam scenu. Stalno sam sebi govorila: ’Ne ulazi u sukob s drugima, jer ćeš ući u ton koji nije primjeren’“, prisjeća se Merkel.

Bila je svjesna da je svjedok nečeg posebnog. „Sumnjala sam da bi Gerhard Šreder tako nastupio prema muškarcu“, prisjeća se žena, koja će potom vladati Njemačkom sljedećih 16 godina.