Andrea Grunau  [ DW ]

25. 11. 2024. 07:14

Njemačka: užas svakodnevnog nasilja nad ženama

Diani B. je muž više puta prijetio smrću. Godinama ju je tukao, davio i na kraju teško povrijedio. Njeno pravo ime i mjesto boravka poznati su redakciji DW.

Diana B. je prije eskalacije nasilja vjerovala da će se razvodom osloboditi nasilja. Da bi dobila njegov pristanak za razvod, povukla je prijavu koju je protiv njega podnjela kod policije.

Ostala je da živi sama sa djecom, ali opasnost nije nestala. Muž se iznenada pojavio na djetetovom rođendanu. Povukao ju je za kosu u podrum, prijetio da će je ubiti i snažno je davio. Njihova ćerka ih je pratila, moleći: „Molim te, tata, pusti mamu, pusti, molim te!" Kada ju je muž pustio, Diana je uspjela da se popne na sprat, sredila se i nastavila da vodi proslavu rođendana za sina. Bolove je, kaže, osjetila tek kasnije.

Diana B. je imala sreću u nesreći. Nakon poslednjeg brutalnog napada uspjela je, teško krvareći, da pobjegne u obližnju prodavnicu, gdje su je drugi muškarci zaštitili. Nakon operacije zbog preloma kostiju lica i boravka u bolnici, dobila je smještaj u sigurnoj kući sa djecom.

Zbog toga što ranije nije podnosila prijave protiv muža, sud ga je tretirao kao da mu je to prvi put, pa je dobio samo uslovnu kaznu. Porodični sud mu je zabranio svaki kontakt s njom. Ali Diana se nada da je neće pronaći.

„Nikada više ne želim da vidim svog muža", kaže Diana, pokazujući fotografiju svog lica posle povrede. „Bila je greška ostati s njim zbog djece. Ako meni nije dobro, ni njima neće biti."

Ona je preživjela – stotine žena nisu.

Prošle godine ubijeno 360 žena

Svakog dana u Njemačkoj jedan muškarac pokušava da ubije svoju (bivšu) partnerku, a često u tome uspije.

Prema poslednjem izvještaju Savezne kriminalističke službe (BKA) u Njemačkoj je prošle godine ubijeno 360 žena - od toga su skoro polovinu njih, 155 žena ubili njihovi (bivši) životni partneri.

U Njemačkoj femicid nije zasebno krivično djelo; počinioci mogu biti osuđeni za ubistvo ili ubistvo iz nehata. U velikom broju slučajeva, ubistvima prethodi porodično nasilje.

U porastu je svaki oblik nasilja nad ženama.

Neke žene pozivaju policiju, dok druge dolaze same sa djecom i prtljagom, u strahu od svojih partnera, objašnjava Gabrijela Slabenig iz policije u Koblencu, zadužena za slučajeve porodičnog nasilja.

„Postoji realna prijetnja u takvim situacijama. Moramo reagovati."

Riječ je o ženama koje su u velikoj opasnosti. Razvod, prijetnje smrću, davljenje – sve ovo ukazuje na visok rizik od smrtnog ishoda, objašnjava Gabrijela Slabenig. Dodaje da i određeni tipovi ponašanja predstavljaju upozorenje: „Muškarci koji su ekstremno agresivni, impulsivni, kontrolisani, dominantni i ljubomorni."

Ona godišnje obrađuje između 150 i 200 slučajeva nasilja nad ženama i nadgleda visokorizične situacije.

„Sve je više žena koje govore: Potreban mi je siguran smještaj, ne mogu da se vratim kući, prebijena sam, prijete mi smrću."

Mjesta u sigurnim kućama su rijetka i često nisu dostupna u blizini. Policija iz Koblenca vozi neke žene 200 do 300 kilometara do sledeće sigurne kuće. Stručnjaci pregledaju njihove telefone kako bi uklonili špijunski softver i aplikacije za praćenje.

Sigurne kuće: premalo mjesta

Prema Istanbulskoj konvenciji Savjeta Evrope o zaštiti žena od nasilja, Njemačkoj nedostaje oko 14.000 mjesta za žene i djecu u sigurnim kućama.

Studije su pokazale da se u ovu oblast ulaže mnogo manje od potrebnog – samo 300 miliona evra godišnje, dok se preporučuje ulaganje od 1,6 milijardi evra za prevenciju i zaštitu od nasilja.

Pokrajina i lokalna uprava samostalno odlučuju o finansiranju, što Aleksandra Nejzijus oštro kritikuje. Ona vodi sigurnu kuću u Koblencu. Grad sa 115.000 stanovnika trebalo bi da ima 11 do 12 sigurnih prostora, ali ih je svega sedam. Mnoge žene moraju da odbiju „Kada na portalu ‘Pretraga sigurnih kuća' prijavim slobodno mjesto, ono bude zauzeto za jedan do dva sata", kaže Nejzijus.

Ona apeluje na žene koje ostaju s nasilnim partnerima zbog dece: „Molim vas, otiđite zbog djece."

„Djeca koja moraju da prisustvuju nasilju nad majkom, to je isto kao da nasilje trpe sama", upozorava advokatkinja za porodično pravo Veran-Ičert. Postoji i opasnost od imitiranja: „Ili sin počne da se ponaša nasilno ili mačo-stilom kao otac, ili ćerka postane žrtva."

Nada da će nasilni muž promijeniti svoje ponašanje nije pravi put, potvrđuje Nejzijus, direktorka sigurne kuće: „To se neće samo od sebe zaustaviti."

U sigurnim kućama djeci se prenose vrijednosti nenasilja i drugačiji obrasci ponašanja. Za dječake je angažovan socijalni pedagog koji radi s njima.

Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvenim grupama. Međutim, u sigurnim kućama broj žena migrantkinja je veći, jer im je potrebna dodatna podrška, objašnjava Aleksandra Nejzijus:

„Često nemaju porodicu ovdje koja bi im pomogla, ne govore dobro jezik i ne poznaju pravne propise."

Ako ne primaju socijalnu pomoć - žene samo plaćaju sigurnu kuću

Nejzijus takođe kritikuje činjenicu da žene moraju same da plate boravak u sigurnim kućama - ako nemaju pravo na socijalnu pomoć. Uz podršku jednog udruženja, ona pokušava da ugroženim ženama pomogne donacijama.

Prema nacionalnoj statistici o sigurnim kućama, upravo one žene koje same plaćaju boravak često se vraćaju nasilnim situacijama.

Nacrt zakona o pomoći žrtvama nasilja, koji je DW imao na uvid, predviđa pravno zagarantovano „pravo na zaštitu i pravni savjet" – besplatno za sve ugrožene. Ovaj zakon bi obavezao Njemačku da obezbijedi dovoljno mjesta u sigurnim kućama i njihovo odgovarajuće finansiranje.

Sprečavanje femicida: političarke apeluju, zakon spreman

Ministarka za porodicu, Liza Paus (Zeleni), još prije nekoliko mjeseci je istakla:

„Nije nam neophodan samo bezbjednosni paket protiv terorističkih napada nožem, već i za prevenciju i zaštitu žena od nasilja."

Ona je pripremila taj zakon o pomoći ženama žrtvama nasilja, ali se proces zaustavio u kolaciji koja se sada raspala. „Ženama koje su ugrožene, prebijene i strahuju za svoj život potpuno je nebitno ko je na vlasti." Apelovala je na sve demokratske poslanike Bundestaga da glasaju za pripremljeni zakon. „Zakon o pomoći ženama žrtvama nasilja će spasiti živote", naglašava ona, pozivajući na proširenje savjetodavnih i zaštitnih usluga.

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) kaže „Gotovo svakog dana svedočimo femicidu u Njemačkoj. Svaka tri minuta žena ili djevojčica doživi porodično nasilje. Žene postaju žrtve samo zato što su žene. To je neprihvatljivo i zahtjeva odlučno djelovanje."

„Moramo biti stroži prema počiniocima, potrebno je i više pažnje i pomoći za žrtve. Pored strogih kazni, neophodni su obavezni treninzi protiv nasilja i elektronske nanogice kako bi se promijenilo ponašanje počinilaca i kako se oni više ne bi neprimjetno približavali ženama koje su ugrozili", dodaje Fezer.

Mnoge žene se već dugo bore za sve to. Okupljaju se širom svijeta kroz pokret „One-Billion-Rising" (14. februar), protestuju u okviru UN kampanje „Orange the World" od Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. novembar) do Dana ljudskih prava (10. decembar).