Dirk Kaufman  [ DW ]

01. 01. 2025. 08:35

Kraj tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu

Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je da će kroz Ukrajinu ka centralnoj Evropi posljednjeg dana 2024. proteći 37,2 miliona kubnih metara gasa. Dan pre je to još bilo 42,4 miliona. Očekuje se da će isporuke gasa potpuno prestati 1. januara 2025. pošto je istekao ugovor o tranzitu između Gasproma i ukrajinske kompanije Naftogas.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je to odavno htio, a onda i najavio u Briselu 19. decembra: Ukrajina neće produžiti ugovor o tranzitu ruskog gasa ka Evropi preko svoje teritorije. Ukrajina neće dozvoliti Moskvi da „zarađuje dodatne milijarde" dok traje agresija na Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je kraj ugovora i izrazio uvjerenje da ruska državna kompanija Gasprom može podnijeti gubitak. „Ovaj ugovor više neće postojati. Sve je jasno", rekao je Putin i dodao: „Preživjećemo, Gasprom će preživjeti."

Duga istorija

Do početka rata u Ukrajini, Rusija je bila najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, a Evropa joj je bila najvažniji kupac. Za vlade na kontinentu, pristup jeftinoj energiji imao je veću težinu od zabrinutosti zbog poslovanja s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Više od pola vijeka ranije, Sovjetskom Savezu su očajnički trebali novac i oprema za razvoj gasnih polja u Sibiru. U isto vrijeme, Saveznoj Republici Njemačkoj (Zapadna Nemačka) trebala je jeftina energija za ekonomiju u usponu. Moskva i Bon su 1970. potpisali su ugovor „Cijevi za gas", prema kojem su njemačke fabrike isporučile hiljade kilometara cijevi za transport ruskog gasa u Zapadnu Evropu.

Ova međusobna povezanost na energetskom tržištu traje i danas, jer su evropski uvoznici često vezani dugoročnim ugovorima iz kojih ne mogu lako izaći. Prelazak na druge izvore je skup, navodi američka medijska kompanija Blumberg. Veliki dio gasa dostupnog za uvoz u Evropu i dalje traže zemlje koje su posljednjih godina zatvorile termoelektrane na ugalj i nuklearne elektrane.

Dugotrajna zavisnost

Prema briselskom trustu mozgova Brojgel, krajem 2023. EU je uvozila fosilna goriva iz Rusije u vrijednosti od oko milijardu dolara mjesečno, u poređenju sa 16 milijardi mjesečno početkom 2022.

Prema Evropskoj komisiji, ruski gas je 2023. i dalje činio 15 odsto ukupnog uvoza gasa u EU, iza Norveške i SAD sa 30, odnosno 19 procenata, ali ispred sjevernoafričkih zemalja sa 14 procenata. Veliki dio ruskog gasa prolazi gasovodima kroz Ukrajinu i Tursku.

Grafika: crveno su gasovodi koji nisu (više u funkciji) a plavo oni koji su bili u funkciji do kraja 2024.

Najveći kupci su Austrija, Slovačka i Mađarska. Veliki potrošači energije, poput Španije, Francuske, Belgije i Holandije, i dalje uvoze ruski tečni prirodni gas preko tankera. Dio tog gasa miješa se sa gasom iz drugih izvora u evropskoj mreži gasovoda. Zbog toga bi mogao dospjeti i do Njemačke, uprkos tome što želi da ga izbjegne.

Skup gas

Cijene energije su tokom 2022. porasle, ponekad i više od 20 puta. Neke evropske fabrike bile su prinuđene da smanje proizvodnju, dok su mnoge male firme morale da se zatvore. Iako su cijene od tada ponovo pale, još uvijek su iznad nivoa pre krize, što čini evropske industrije sa najvećom potrošnjom energije – posebno one u Njemačkoj – manje konkurentnim.

Skupa energija jedan je od razloga zbog kojih kompanije poput Folksvagena i BASF-a imaju problema. Domaćinstva, suočena sa sve većim računima za energiju, pronašla su načine da smanje potrošnju. Međutim, za mnoge su dodatni troškovi postali pravi teret. Prema podacima Evropske komisije, 2023. gotovo 11 odsto građana EU-a nije moglo adekvatno da grije svoje domove.

U Briselu očigledno nijesu uznemireni

Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na evropskim tržištima gasa, navedeno je u analizi Komsije koja je bila namijenjena smirivanju članica EU i tržišta, prije isteka ukrajinsko-ruskog sporazuma o gasu. Unija je uvjerena da će moći da pronađe alternativne izvore snabdijevanja.

„S obzirom na globalnu godišnju proizvodnju od preko 500 milijardi kubnih metara LNG-a, očekuje se da zamjena oko 14 milijardi kubnih metara ruskog gasa transportovanog preko Ukrajine neće imati značajan uticaj na cijene prirodnog gasa u EU", citira Bloomberg dokument Evropske komisije. Iz toga se može zaključiti da je „kraj tranzitnog ugovora već uračunat u cijene gasa za zimu".

EU već dugo tvrdi da članice koje još uvijek uvoze ruski gas preko ukrajinske rute – posebno Austrija i Slovačka – mogu da funkcionišu bez tih isporuka.

Konačno, Komisija navodi da su države članice uspjele da od avgusta 2022. smanje potražnju za gasom za 18 odsto, u poređenju sa prosjekom posljednjih pet godina. SAD planira da stvori nove LNG kapacitete tokom naredne dvije godine, a te bi zalihe mogle pomoći EU da se izbori s eventualnim prekidima u snabdijevanju.

Solo napori istočne Evrope

Uprkos uvjeravanjima iz Brisela, vlade Mađarske i Slovačke posebno su zabrinute za svoje snabdijevanje gasom, kao i za svoje bliske odnose s Rusijom. Mađarska pokušava da obezbijedi snabdijevanje gasom preko Ukrajine, iako se trenutni uvoz ruskog gasa odvija preko gasovoda Turski tok, izjavio je premijer Viktor Orban 21. decembra. Novinska agencija Rojters prenosi njegove riječi da Mađarska ne želi da odustane od te rute.

Orban je iznio nekonvencionalne ideje. Na primjer, predložio je mogućnost kupovine ruskog gasa prije nego što pređe rusku granicu. Prema Rojtersu, Orban je rekao: „Sada pokušavamo trik. Šta ako gas, kada stigne na teritoriju Ukrajine, više nije ruski, već je već u vlasništvu kupaca? Gas koji ulazi u Ukrajinu ne bi, dakle, više bio ruski, već mađarski."

Fico uz Putina

U međuvremenu, Slovačka ide korak dalje i preti Kijevu kontramerama. Premijer Robert Fico izjavio je u videu objavljenom na Facebooku da razmatra prekid snabdijevanja Ukrajine strujom iz Slovačke od 1. januara. „Ako bude neophodno, zaustavićemo snabdijevanje električnom energijom koje je Ukrajini potrebno tokom prekida mreže. Ili ćemo se dogovoriti o drugačijem pravcu djelovanja."

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Fica da djeluje po ruskim nalozima. Izjavio je na platformi X da izgleda kao da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio Ficu da „otvori drugi energetski front protiv Ukrajine nauštrb interesa slovačkog naroda". Prema Zelenskom, Ficove prijetnje mogu se objasniti samo na ovaj način.