Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Jens Turau  [ DW ]

02. 01. 2025. 11:37

Njemačka u 2025: ograničiti migracije, zaštititi demokratiju

Kontrole na granici Nemačke i Belgije: borba protiv ilegalnih migracija ostaće dominantna tema i u 2025. godini

Borba protiv ilegalne imigracije i promocija ciljane imigracije. Bolje suprotstavljanje kibernetičkim napadima, jačanje vladavine prava i demokratije, kako protiv neprijatelja iznutra, isto tako i onih spolja. To su zadaci s kojima će se nova savezna vlada Njemačke suočiti na planu unutrašnje politike tokom 2025. godine, bez obzira na to ko je bude vodio nakon izbora u februaru.

Međutim, ako pitate one u Bundestagu koji su za politiku bili zaduženi posljednjih godina, svi ti izazovi zasijenjeni su dubokom krizom u kojoj se nalazi privreda zemlje. Velike industrijske kompanije poput Folksvagena najavljuju zatvaranje fabrika, ljudi su zabrinuti za svoja radna mjesta i pate pod teretom visoke inflacije.

Kancelar Olaf Šolc bio je šokiran nakon napada u Magdeburgu u kojem je poginulo petoro ljudi

Visoke cijene energenata i nedostatak kvalifikovanih radnika

Marko Vandervic (CDU) bio je 20 2021. komesar savezne vlade za istočnonjemačke pokrajine. Taj političar iz Saksonije za DW kaže: „Najveći problem koji imamo u našoj zemlji jeste to što privreda posustaje. A to zaista udara u srž i buduću održivost. Veliki je problem to što gubimo povjerenje u politiku onih koji kreiraju privredu.“

Razlog: previsoke cijene energije, visok nivo njemačkih plata, dotrajala infrastruktura, ogromna konkurencija iz Kine. Ali i nedostatak kvalifikovanih radnika i sve veća birokratija.

Prema riječima Omida Nuripura, bivšeg lidera stranke Zelenih, ova posljednja tačka prije svega pokazuje neuspjehe spore digitalizacije: „Imamo dvostruku krizu – i ekonomsku i strukturnu. To se vidi u činjenici da su faks mašine i dalje vrhunsko sredstvo komunikacije u zdravstvu. To se vidi i po zaostatku investicija u ovoj zemlji“, kaže Nuripur u intervjuu za DW.

Osim toga, tu su, kaže, i napadi spolja, često iz Rusije – na infrastrukturu, recimo na elektro-mreže. „Najvažnije je zaštititi kritičnu infrastrukturu. Previše smo ranjivi u toj oblasti i previše je aktera koji napadaju kritičnu infrastrukturu“, upozorava političar Zelenih. Zbog toga su, kaže, smanjenje birokratije i jačanje policije i tajnih službi važni zadaci za 2025. godinu.

Marko Vandervic: Bolesna ekonomija je trenutno naš najveći problem

Vrlo je vjerovatan stroži kurs u imigraciji

Druga dva pitanja biće još veći izazov za buduću vladu na unutrašnjem planu nego ranije: neriješena pitanja u vezi s imigracijom i pitanje kako zemlja treba da se nosi sa sve većim populizmom i desničarskim ekstremizmom. Kada je riječ o imigraciji, procjenjuje se da su u posljednje vrijeme opali i broj zahtjeva za dobijanje azila i broj ilegalnih imigracija.

Ali, evropska agencija za granice, Fronteks, navodi da je u prvih devet mjeseci prošle godine oko 166.000 ljudi pokušalo neregularno da uđe u Evropsku uniju.

Njemačka je ponovo uvela kontrole na svim kopnenim granicama sa svojim susjedima. Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU), koja sudeći po anketama ima dobre šanse da predvodi vladu posle novih izbora 23. februara, čak se zalaže za vraćanje izbjeglica već na samim granicama.

Da li oni koji dolaze dovode do preopterećenja: policija ispred jednog centra za smeštaj tražilaca azila u Tiringiji

Opštine preplavljene izbjeglicama?

U samoj zemlji, mnoge opštine navode da su dostigle svoj limit kada je u pitanju prihvatanje i zbrinjavanje izbjeglica. To primjećuje i predstavnik manjina Frizijaca i Danaca na sjeveru zemlje Štefan Zajdler iz „Udruženja birača Južnog Šlezviga“ (SSW). On za kaže DW: „Ono što sada mogu da kažem iz svoje perspektive jeste da se opštine trenutno suočavaju s ogromnim zadatkom s kojim teško mogu da se nose. Ono što nam je potrebno jeste podrška savezne vlade.“

Marko Vandervic iz CDU-a – koji se inače na ovim izborima za Bundestag neće ponovo kandidovati – to vidi drugačije. On vjeruje da se imigracija može kontrolisati, ali kaže i da je svjestan koliko to pitanje može emocionalno da polarizuje. „S jedne strane, brojke su pale, a s druge strane smatram da je to pitanje ionako preuveličano. Ja zapravo poznajem samo lokalne političare koji kažu da je situacija mnogo manje loše nego 2014. ili 2015. godine“, rekao je on za DW. „A ipak, svi su nekako podigli bijelu zastavu.“

Predstavnik Zelenih Omid Nuripur ističe da bi brojke mogle ponovo da porastu u narednih nekoliko godina. „Znamo da bi situacija u Ukrajini mogla da dovede do većeg broja izbjeglica i vidimo da jedan ili dva sukoba na Bliskom istoku mogu još više da eskaliraju.“

Rezervoari za gas, dizalice i vetroturbine u luci Hamburg: zabrinutost vlada zbog kritične infrastrukture

O zaštiti Saveznog ustavnog suda već je odlučeno

Predstavnik Manjina Štefan Zajdler ističe da će desničarsko-ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) sigurno biti jača u novom Bundestagu nego što je bila u dosadašnjem. „Trenutno doživljavamo ogroman pritisak s krajnje desnice. Doživljavamo to da u Njemačkoj postoje snage koje misle da većina uvijek sama odlučuje i ima pravo da tumači stvari. A ja kao manjinski političar mogu samo jasno i glasno da kažem: dobra demokratija pazi i svoje manjine.“

Iz tog razloga, Zajdler je u decembru u Bundestagu podržao predlog Demohrišćana (CDU/CSU), Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Liberala (FDP) za jačanje prava Saveznog ustavnog suda protiv napada desničarskih ekstremista. Reforma predviđa da će u budućim promjenama strukture suda biti potrebna izmena i dopuna Ustava Njemačke za koju je potrebna dvotrećinska većina.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније