Andrea Jung-Grim  [ DW ]

11. 01. 2025. 09:32

Milanović juri u pobjedu nad – Plenkovićem?

Poslednja anketa objavljena u četvrtak (9.1.) predviđa pobjedu Zorana Milanovića, kandidat SDP-a i partnera, odnosno stranaka centra pa na lijevo.

Prema rezultatima koje je objavio RTL, njega podržava 62,5 posto birača, dok Dragana Primorca (HDZ i partneri, od centra na desno) podržava 27,8 posto.

Proruski i prosrpski uticaj na izbore?

Samu dvonedeljnu kampanju pred drugi krug, osim televizijskog sučeljavanja kandidata, obilježila je i rasprava o izvještaju Centra za informacionu otpornost (CIR) sa sjedištem u Londonu, koju su hrvatski mediji prenjeli u četvrtak.

CIR, organizacija koju finansiraju zapadne vlade, analizirao je naloge na društvenim mrežama dva predsjednička kandidata i utvrdio snažan uticaj proruskih bot-mreža.

U izvještaju se navodi da su se unutar ovih mreža posebno istakli srpski elementi, koji su objavama napadali Primorca i promovisali Milanovića.

Uglavnom je utvrđeno da je Milanović sistematski hvaljen, dok su se istovremeno širile poruke protiv Evropske unije i NATO-a i negativno govorilo o protivkandidatu Draganu Primorcu.

Međutim, neki mediji, IT-stručnjaci i hrvatska nevladina organizacija GONG izrazili su sumnju u pouzdanost rezultata i metodologiju izvještaja. Tako je zamjerano što je organizacija, kako sama navodi, verifikovala rezultate „hrvatskih istraživača“, bez navođenja njihovih imena.

Pored toga, već je utvrđeno da se kod tri navodna bota koja se pominju u izvještaju radi o stvarnim osobama.

Dakle, i predsjednička predizborna kampanja u Hrvatskoj našla se na meti sajber-napada s raznih strana.

Udarci ispod pojasa

Aktuelni predsjednik Zoran Milanović i Dragan Primorac su tokom ove dvije nedelje uglavnom koristili priliku za međusobne napade.

Bilo je, kao i uoči prvog kruga, i lažnih optužbi i niskih udaraca, no hrvatska javnost se već polako navikla na takav način komunikacije.

U istom tonu proteklo je i jedino televizijsko sučeljavanje uoči drugog kruga izbora, održano 7. januara na HRT-u, za koje je većina analitičara ocjenila da se nije saznalo ništa novo.

Bilo je mnogo govora o vojsci i spoljnoj politici, što i jesu teme iz nadležnosti hrvatskog predsjednika. No, i tu je mnogo vremena potrošeno na međusobne optužbe.

Oba kandidata složila su se da je Hrvatskoj potrebna dobro opremljena vojska.

U dijelu sučeljavanja u kojem je tema bila spoljna politika, Primorac je, između ostalog, zamjerio Milanoviću da je proruski orijentisan, na šta je Milanović odgovorio da nema nikakve veze s Rusijom i da bi Vladimira Putina, da dođe u Hrvatsku, uhapsio.

Niko ne bi pozvao Vučića u posjetu

Najveći dio vremena u bloku o spoljnoj politici bio je posvećen odnosima sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

Osim što mu pojedini politički krugovi lijepe etiketu proruskog igrača, Milanovića neki smatraju i prosrpski orijentisanim, na šta on odgovara da „prosrpski nije isto što i probeogradski“.

Na pitanje voditelja sučeljavanja da li bi pozvali srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u zvaničnu posjetu Hrvatskoj, obojica su odgovorili da ne bi.

Primorac smatra da se nisu stekli uslovi za takvu posjetu i podsjeća na svoje ranije izjave da će se zalagati za ulazak Srbije u Evropsku uniju samo ako Beograd „dostavi podatke Vukovarske bolnice, otvori arhive Jugoslovenske narodne armije i sve lokalitete gdje su naše žrtve pokopane“.

Milanović je pak objasnio da Vučić najprije mora odlučiti ko mu je partner: Rusija ili EU. „Tada možemo početi ozbiljno razgovarati“, rekao je Milanović.

Na drugom mjestu naglasio je da je, za razliku od Dodika, Vučićeva „istorija djelovanja u ratu nešto sasvim drugo“ i da se „s takvim ljudima ne razgovara“.

Ko s kim razgovara u BiH?

Što se tiče Bosne i Hercegovine, najviše se govorilo o tome ko su za zvanični Zagreb relevantni sagovornici u toj zemlji. I tu je bilo razmjene optužbi.

Primorac je tako Milanoviću zamjerio da se u BiH najviše susreće s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

Na to je ovaj odgovorio da, ako je Dodik „dobar Draganu Primorcu i HDZ-u u BiH i ako je predstavnik Srba u RS-u, i ako Srbi i Hrvati imaju neke zajedničke interese“ – onda je to njegov sagovornik.

Tematizovan je i odnos prema članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koji je u tom tijelu predstavnik Hrvata i čiji je izbor za zvanični Zagreb bio sporan. Primorac je zamjerio Milanoviću da je podržavao Komšića i time mu dao legitimitet da „ruši sve ono što je hrvatsko“.

Milanović je odgovorio da je prije 15 ili 20 godina od Komšića mnogo očekivao, ali da je odavno rekao šta misli o njemu. Napomenuo je da od Bošnjaka kao sagovornika preferira člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, kojeg smatra prijateljem.

„Njemu dajem prednost pred nekim političarima iz SDA, koji u principu rade ono što im Ankara kaže“, rekao je Milanović.

Primorac je kao sagovornike jedino konkretno naveo „legitimne predstavnike Hrvata u BiH“.

Drugi krug izbora s tri kandidata

Aktuelni hrvatski predsjednik je tokom predizborne kampanje često kritikovao premijera Andreja Plenkovića, koji mu nije ostajao dužan. Povremeno se činilo da u drugi krug izbora nisu ušla dva, nego tri kandidata.

Pojedini analitičari čak smatraju da bi Primorčev izborni rezultat mogao odrediti i političku sudbinu hrvatskog premijera. On se već nakon objavljivanja rezultata prvog kruga izbora morao opravdavati zašto je izabrao baš Primorca kao kandidata HDZ-a, budući da on od početka nije imao široku podršku članstva.

Na to je Plenković kratko odgovorio da je Primorac bio jedini koji se dobrovoljno javio za tu nezahvalnu dužnost. Što baš nije ulilo povjerenje u premijerovu podršku.

Nezadovoljstvo članstva, prema pisanju hrvatskih medija, izazvala je i Primorčeva raskošna predizborna kampanja.

Neimenovani izvori iz HDZ-a strahuju da neće biti dovoljno novca za lokalne izbore u maju. Prema poslednjim informacijama, Primorac je na kampanju ukupno potrošio 854.000 evra, a Milanović 215.000 evra.

Poslednju riječ imaju birači

Zoran Milanović je u prvom krugu izbora osvojio 49,09 posto glasova i malo mu je nedostajalo do definitivne pobjede natpolovičnom većinom, što je od hrvatske nezavisnosti uspjelo samo Franji Tuđmanu.

Dragan Primorac je u prvom krugu osvojio 19,35 posto glasova, što je neugodno iznenadilo HDZ i partnere.

Mediji prenose neimenovane izvore iz HDZ-a koji kažu da bi stranka bila srećna kada bi njihov kandidat u drugom krugu dobio barem 30 posto glasova. HDZ zato intenzivno mobiliše svoje članstvo i simpatizere, no da li će to biti dovoljno, videćemo u nedelju.

Bilo bi čudo da aktuelni predsjednik Milanović ne dobije još jedan mandat.