- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
11. 01. 2025. 09:50
Pojas Gaze: Puštanje talaca možda šansa za kraj rata
Danijel Lifšic stalno provlači prste kroz kratku, crnu kosu. Trudi se da ostane miran, da ne djeluje uzbuđeno zbog mogućnosti da bi ovaj put pregovori mogli da donesu sporazum o taocima.
„Svaki put kao da si na rolerkosteru. Ali ovaj put imam osjećaj da je nešto drugačije“, kaže.
Prema izvještajima medija Hamas je potvrdio listu od 34 taoca koji bi bili pušteni ako se dogovori primirje. Listu je najprije objavila saudijska medijska kuća Ašark, a brzo su je prenjeli izraelski mediji.
Na listi je i Danijelov deda Oded (84), kao i Arbel Jehud (29). Njen osmehnut lik u bijeloj haljini Danijel nosi tog dana u Tel Avivu na majici.
On je poznaje od malena, to je mlađa sestra njegovog najboljeg prijatelja Doleva, koji je 7. oktobra ubijen u kibucu Nir Oz, kada su Hamasovi teroristi napali Izrael. Blizu 1.200 ljudi je tada ubijeno u Izraelu, a oteto ih je 251.
Prvi sporazum o taocima prije više od godinu dana
Posle 17 dana od masakra je među prvim puštenim taocima bila Danijelova baka Joheved (85). Slika starice među teško naoružanim maskiranim borcima Hamasa obišla je svijet. „Ona od tada čeka da puste i sve ostale.“
Uslijedio je dogovor o taocima u novembru 2023. Tada je 105 izraelskih talaca razmjenjeno za Palestince koji su bili u izraelskim zatvorima. Ali posle toga nije više bilo dogovora.
Trenutno je sto izraelskih talaca u Gazi. Njih 29 su oteti iz kibuca Nir Oz, u kojem je Danijel Lifšic odrastao. Ne zna se koliko je njih još živo.
Izraelska armija je u nekoliko navrata pronalazila mrtve taoce u Gazi. U srijedu (8. januar) izraelska armija je objavila da je pronašla leševe još dva taoca. Jedan od mrtvih talaca Jusef Alziadna, bio je na listi talaca o kojoj obje strane pregovaraju u Dohi.
„Ako se sada ne sklopi sporazum, biće prekasno i za sve ostale“, rekao je Danijel još prije nego što je objavljena vijest o dva mrtva taoca.
„Izrael odbija da okonča rat“
„Hamas već mjesecima želi sporazum“, kaže mirovni aktivista Geršon Baskin. Za sebe tvrdi da je jedini Izraelac koji godinama ima kontakt sa pripadnicima Hamasa.
Upravo on je značajno doprinjeo tome da je 2011. izraelski vojnik Gilad Šalit pušten posle pet godina zatočeništva. Razmjenjen je za hiljadu palestinskih zatvorenika.
Među puštenim Palestincima bio je Jahja Sinvar, koji je kasnije postao prvi čovjek Hamasa – on je planirao napad na Izrael 7. oktobra.
„Hamas hoće sveobuhvatni sporazum kojim bi se okončao rat, svi bi taoci bili pušteni na slobodu, a palestinski zatvorenici bi izašli iz zatvora“, kaže Baskin. „Ali Izrael je do sada odbijao da završi rat.“
I Baskin smatra da se sada možda nešto bitno mijenja. Donald Tramp preuzima dužnost predsjednika Sjedinjenih Država 20. januara. „Netanjahu bi htio da nešto pokloni Trampu kada uđe u Belu kuću. To je razlog zašto se upravo sada uspostavlja dinamika u pregovorima.“
Ipak, objavljenu listu Baskin posmatra sa skepsom. Na njoj su imena koja je u ljeto 2024. sastavio Izrael. Baskin kaže da Hamas trenutno zna gdje je samo 20 talaca. „Hamasu je potrebno primirje sa garancijama slobodnog kretanja, da bi uopšte ustanovili gdje su ostali taoci.“
On dodaje da kod Hamasa ne postoji jako liderstvo otkako je Izrael ubio Jahju Sinvara. Tako je postalo teže da se poveća pritisak na Hamas koju SAD, EU i Izrael smatraju terorističkom organizacijom.
Može li Tramp isposlovati sporazum?
Baskin je pokušao da objasni ljudima iz Hamasa, sa kojima kontaktira, da je zbog Trampa pravi trenutak da se sklopi sveobuhvatni sporazum.
„Kada bi Hamas objavio da će pustiti sve taoce, ako se izraelska vojska povuče iz Pojasa Gaze, pritisak javnosti bi u Izraelu bio tako veliki da bi Netanjahu morao da popusti“, smatra on.
Pripadnike porodica talaca napadaju zagovornici tvrde linije koji kažu da zahtjevi porodica sprečavaju izraelsku pobjedu. Ali, ankete pokazuju da preko 80 odsto Izraelaca zagovara sporazum o razmjeni talaca za palestinske zatvorenike.
Tel Aviv i Jerusalim su izlijepljeni plakatima, bilbordima i naljepnicama sa portretima talaca.
Izraelski vojnik Nimrod Koen je 7. oktobra sa drugim taocima otet iz izraelske vojne baze Nahal Oz.
„Znamo da će Nimrod biti jedan od poslednjih koji će biti pušteni na slobodu“, kaže njegov brat Jotam. Nimrodovo ime ne stoji na listi o kojoj se pregovara.
„Svako od njih može da umre svakog trenutka, ne postoji nikakvo opravdanje da jedne puste, a druge ne“, kaže on.
On smatra da je Benjamin Netanjahu odgovoran za to što njegov brat i ostali taoci još uvjek nisu na slobodi. „Najveća prepreka je naša vlada, prije svega premijer“, kaže on i dodaje da taoce ubijaju izraelski vojni postupci u Gazi.
Gaza sravnjena sa zemljom
Neposredno posle 7. oktobra i on se kao izraelski vojnik borio u Gazi. U tom ratu je prema podacima Ujedinjenih nacija poginulo više od 45.000 Palestinaca, dobar broj njih je stradao u izraelskim vazdušnim udarima.
Među ubijenima je veliki broj žena i djece. Dobar dio Gaze je potpuno uništen, srušene su i bolnice, vlada glad.
„Vidimo slike iz Gaze. Ja ne mrzim tamošnje ljude. Vjerujem da ti ljudi žele da se rat konačno završi, a znam da i ljudi u Izraelu to žele. Za nas nema više razloga da budemo u Gazi“, kaže Koen.
On dodaje da je Hamas dobrim dijelom vojno poražen. „Vojnici umiru u Gazi, taoci pate“, dodaje.
On smatra da produžavanje prisustva izraelske armije u Gazi povećava broj ljudi koje regrutuje Hamas. Koen kaže da kao vojnik ne bi više išao u Gazu.
Objašnjava da ne poziva na odbijanje služenja vojske, već da apeluje na vladu da više ne šalje vojnike u rat. Da okonča sukob i vrati taoce kući.
*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku