dw.com  [ DW ]

20. 01. 2025. 13:28

Sve više milijardera i milijarde siromašnih

Uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, organizacija Oksfam je saopštila da su se prošle godine u svijetu pojavila još 204 nova milijardera.

Oksfam je naveo da raste i bogatstvo superbogatih: njihovo ukupno bogatstvo poraslo je sa 13 biliona američkih dolara na 15 biliona u toku jedne godine.

Nasuprot tome, 733 miliona ljudi nema dovoljno hrane – to je oko 152 miliona više gladnih nego prije pet godina.

Prema Oksfamu, trenutno u svijetu postoji 2.769 milijardera. Njihova ukupna imovina, navedeno je u studiji, rasla je tri puta brže u 2024. nego u prethodnoj godini.

Bogatstvo deset najbogatijih milijardera raslo je u prosjeku za 100 miliona dolara dnevno.

Nasuprot tome, broj ljudi koji žive ispod proširene granice siromaštva, koju je utvrdila Svjetska banka, a koja iznosi 6,85 dolara dnevno, stagnira od 1990. godine i iznosi gotovo 3,6 milijardi, stoji u studiji Oksfama.

U Njemačkoj ima 130 milijardera

U Njemačkoj je ukupno bogatstvo superbogatih poraslo za 26,8 milijardi američkih dolara u 2024. godini na 625,4 milijarde američkih dolara.

Zabilježeno je još devet novih milijardera, čime je njihov ukupan broj porastao na 130. Njemačka time ima najviše milijardera poslije SAD, Kine i Indije.

Oksfam je izračunao da njemački milijarderi imaju natprosječne koristi od nasljedstva. Dok 36 procenata bogatstva milijardera u svijetu dolazi od nasljedstva, u ovoj zemlji je to čak 71 procenat.

U isto vrijeme, siromaštvo je naglo poraslo poslednjih godina i mnogi ljudi ne mogu da održe uobičajeni životni standard. „Ova ekstremna nejednakost uveliko je uzrokovana nepravednom poreskom politikom“, objasnio je portparol Oksfama Manuel Šmit. „Superbogati često plaćaju manje poreza i doprinosa od porodica srednje klase“, kaže on.

Sve veći jaz prijetnja demokratskim društvima

Prema navodima autora studije, bogati su veliki dobitnici kriznih godina. Sa stanovišta ove humanitarne organizacije, rastući jaz ima posljedice za globalnu zajednicu, ali i za nacionalna društva.

Jer superbogati su se ciljano pobrinuli za to da nepravedne strukture ostanu stabilne.

„Ekonomski jake zemlje na globalnom sjeveru nastavljaju da postavljaju pravila od kojih superbogati i njihove korporacije imaju koristi“, stoji u izvještaju. To je, stoji u studiji, još uvijek posljedica kolonijalizma.

Izvršna direktorka njemačkog Oksfama, Serap Altinišik, upozorava na negativne posljedice za demokratije:

„Jer bogatstvo ide ruku pod ruku s političkom moći. To vidimo danas na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trampa, predsjednika milijardera kojeg podržava najbogatiji čovjek na svijetu Ilon Mask.“

Altinišik kritikuje: „Rast bogatstva superbogatih je neograničen, dok jedva da ima ikakvog napretka u borbi protiv siromaštva.“

Američki tehnološki preduzetnici na čelu

Izvještaj se temelji na podacima časopisa „Forbs“. „Čak i kad bi preko noći izgubili 99 procenata svog bogatstva, i dalje bi bili milijarderi“, navela je organizacija za pomoć i razvoj.

Na takozvanoj Forbsovoj listi nalaze se i američki tehnološki preduzetnici Džef Bezos (Amazon), Mark Zakerberg (Meta), Leri Elison (Orakl), Bil Gejts i Stiv Balmer (Majkrosoft) te Leri Pejdž (Guge). Najbogatiji Njemac je hamburški logistički preduzetnik Klaus-Mihael Kine.

Vjeruje se da superbogati takođe imaju sve veći uticaj na poresko zakonodavstvo. Na primjer, u smanjenju poreza na dobit, neadekvatnom oporezivanju kapitalnih dobitaka, oslobađanju od poreza na nasljedstvo i ukidanju poreza na bogatstvo.

„Između 1990. i 2017. godine broj zemalja s porezom na dodatu vrijednost utrostručio se s 50 na više od 150, dok je broj zemalja s porezom na neto bogatstvo pao s dvanaest na četiri“, stoji u studiji Oksfama.

zi (ard)