Jens Turau  [ DW ]

30. 01. 2025. 07:54

Pao tabu u Bundestagu: predlog CDU izglasan uz pomoć AfD-a

U užarenoj atmosferi Bundestag je ove srijede (29. januara) raspravljao o pravom putu u politici azila i migracija. Raspravu je pokrenuo lider konzervativne opozicije, predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc, čovjek koji ima dobre šanse da, nakon prevremenih izbora za Bundestag 23. februara, postane novi kancelar. Njegova poslanička grupa koju čine predstavnici CDU i sestrinske bavarske stranke CSU (Hrišćansko-socijalna unija) podnjeo je dva predloga u Bundestagu, koji predviđaju značajna pooštravanja kad je u pitanju politika useljavanja.

Jedan od predloga prihvaćen je i glasovima dijelom desno ekstremne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), što je presedan u istoriji njemačkog saveznog parlamenta.

Šolc: „Pravo na azil je pouka iz istorije“

Vidno nabijen emocijama, kancelar Olaf Šolc (SPD) je, govoreći u Bundestagu, izjavio da Demohrišćani (CDU/CSU) svojim predlozima „udaraju sekirom“ u srž ustavom zagarantovanog prava na azil.

„Pravo na azil neposredan je odgovor na užase nacističke vladavine. Tada su Njemci i evropski Jevreji bili ti koje su odbijali na stranim granicama. To se, prema pouci iz istorije, nikada više ne smije dogoditi. To Njemačka nikad više ne smije da dozvoli“, rekao je Šolc.

On je ocijenio da su planovi Fridriha Merca protivzakoniti i optužio ga da je „u afektu“ raskinuo konsenzus demokratskih stranaka o tome da se s ekstremnim desničarima ne sarađuje.

Merc: „Radimo ono što smatramo da je ispravno“

Naime, kandidat Demohrišćana za kancelara poslednjih dana jasno je stavio do znanja da bi prihvatio i glasove AfD-a kako bi njegovi predlozi dobili većinu. Između ostalog, Merc je za javni servis ZDF izjavio: „U poslaničkoj grupi Demohrišćana radimo ono što u suštini smatramo da je ispravno. Ako AfD to podrži, onda neka podrži. A ako ne podrži, opet dobro.“

Emotivnu raspravu o migracijama dodatno je zaoštrilo ubistvo u bavarskom Ašafenburgu prošle nedelje, gdje su dvije osobe, uključujući i dvogodišnje dijete, izbodene nožem. Osumnjičeni je uhapšen i dolazi iz Avganistana. I taj strašan zločin jedan je od razloga zašto su migracije i azil trenutno glavne teme u predizbornoj kampanji. Bundestag je na početku rasprave minutom ćutanja odao počast žrtvama.

Ali, treba li uvoditi oštrije mjere uz podršku AfD-a kao stranke koja Demohrišćanima obezbjeđuje većinu? Do sada su i konzervativci iz CDU i CSU uvjek tvrdili da ni na koji način ne sarađuju sa ekstremnim desničarima. Oni su zbog toga u svoje predloge čak dodavali klauzulu u kojoj oštro kritikuju politiku AfD-a.

Merc je sada u Bundestagu rekao da politika, nakon napada u Ašafenburgu i u Magdeburgu pred Božić, konačno mora da djeluje: „Ako želimo da saosjećanje i izrazi saučešća nakon ovakvih napada ne postanu samo puka politička rutina, onda se nakon Magdeburga i Ašafenburga konačno moraju donjeti efikasne mjere protiv priliva ilegalnih izbjeglica u Njemačku i protiv njihovog ilegalnog boravka u Njemačkoj.“

Oštra kritika Mercovog kursa stiže i van parlamenta, npr. od crkvenih predstavnika. U poruci upućenoj poslaničkim grupama u Bundestagu, predstavnici evangelističke i katoličke crkve u Berlinu izjavili su: „Vreme i ton rasprave duboko nas uznemiruju.“ Istakli su i da će rasprava vjerovatno „...oklevetati sve migrante koji žive u Njemačkoj i podstaći predrasude“.

Neobavezujući predlozi

Posebno osjetljiv aspekt oba predloga konzervativaca je sledeće: nakon raspada trostranačke koalicije SPD-a, Zelenih i liberala iz FDP-a u novembru prošle godine, manjinska vlada kancelara Šolca više nema većinu u parlamentu. Ali većinu zajedno imaju Demohrišćani, AfD, FDP i levičarsko-populistički Savez Sara Vagenkneht (BSW), koji se takođe zalaže za ograničenje migracija. Merc je nakon glasanja izjavio da mu je žao što je AfD glasao za jedan predlog. Drugi predlog CDU/CSU je odbijen.

U prvom predlogu, između ostalog, traći se uvođenje trajnih graničnih kontrola sa svim susjednim državama, kao i zabrana ulaska za sve osobe bez važećih dokumenata, čak i ako traže zaštitu. Osobe koje su obavezne da napuste zemlju trebalo bi da budu pritvorene, a deportacije bi morale da se sprovode svakodnevno. U drugom predlogu zahtijevala se „promjena politike unutrašnje bezbjednosti“.

Međutim, ti predlozi saveznu njemačku vladu ne obavezuju, jer se ne radi o zakonima.

U petak u Bundestagu: ponovo azil na dnevnom redu

To je razliku u odnosu na pooštravanje zakona, o čemu CDU i CSU žele da se Bundestag izjasni u petak. Tim planom predviđa se, između ostalog, ograničenje useljavanja i ukidanje prava na spajanje porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom. To su, naime, ljudi koji žive u Njemačkoj i nisu dobili azil, ali smiju privremeno da ostanu u zemlji iz drugih razloga.

AfD, FDP, a ovoga put i BSW, najavili su da će glasati „za“. Ali, taj zakon bi još morao da potvrdi Bundesrat, dom 16 saveznih njemačkih pokrajina. Potpuno je neizvijesno da li će se to dogoditi. U svakom slučaju, Bundesrat će se time baviti tek nakon prevremenih izbora 23. februara.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku