dw.com  [ DW ]

04. 02. 2025. 13:49

Trampove carine: od čega moraju da strahuju EU i Njemačka

Donald Tramp je ozbiljan u svojim namjerama. Proteklog vikenda predsjednik SAD je susjednim zemljama, Kanadi i Meksiku, nametnuo carine u visini od 25 odsto na uvoz iz tih zemalja u SAD – osim na energetski uvoz iz Kanade, za koje sada važe carine od deset procenata. Na uvoz iz Kine nametnuo je carine od deset posto, na što je Peking odgovorio kontra-carinama. To bi moglo da dovede do novog trgovinskog rata između SAD i Kine, što bi imalo posledice i po globalnu trgovinu.

Nedugo nakon nameta carina, Tramp je, međutim, povukao kočnicu za Meksiko i Kanadu, i nakon razgovora s kanadskim premijerom Tridoom i meksičkom predsjednicom Šajnbaum odložio nametanje carina tim zemljama za mjesec dana. To vrijeme sve strane žele da iskoriste za pregovore. Kanada i Meksiko već su obećali ustupke, na primjer po pitanju obezbjeđivanju granica prema SAD.

Drastične najave prema EU, blaže prema Londonu

Ali, iako je Tramp u slučaju susjeda povukao kočnicu, zabrinutost ostatka svijeta o njegovim sledećim ekonomskim koracima ne jenjava. Drastične odluke američkog predsjednika Evropljane upućuju na to da Evropskoj uniji vjerovatno takođe prijete carinski nameti. Na pitanje o tome, Tramp je proteklog vikenda odgovorio: „Apsolutno! Evropska unija se prema nama tako grozno ponašala!“ Dodao je da SAD imaju ogroman trgovinski deficit s Evropkom unijom. „Tako da ćemo nešto veoma znatno preduzeti po pitanju EU“, najavio je – bez navođenja detalja. Prema Velikoj Britaniji Tramp se izrazio blaže: „Ujedinjeno Kraljevstvo se ne ponaša lijepo, ali mislim da to može da se riješi.“

Još prije njegovog ponovnog stupanja na predsjedničku funkciju, Tramp je govorio o nametanju carina na proizvode iz EU u visini od 20 odsto. Pritom je, između ostalog, spomenuo njemačke automobile i francuski šampanjac ili sir. Tom republikancu već dugo je trn u oku činjenica da evropska preduzeća znatno više robe prodaju u SAD nego što je to obrnuto slučaj. Proteklog novembra Evropska unija je u trgovinskim odnosnima sa SAD ostvarila čistu dobit od 19 milijardi evra. To je bilo 4,4 milijarde evra više nego dvije godine ranije.

Kako god okreneš – njemačka auto-industrija će da pati

Njemačka, koja je nadaleko najvažniji evropski trgovinski partner SAD, najvjerovatnije bi bila najjače pogođena carinama.

U zavisnosti od toga kako će da proteknu pregovori sa Meksikom, njemačka auto-industrija bi mogla da bude jedan od najvećih gubitnika Trampove ekonomske politike. Jer, Folksvagen, Audi i BMW imaju fabrike u Meksiku, a Mercedes-Benc tamo ima zajedničku proizvodnju s Nisanom. Čitava ta proizvodnja usmjerena je uglavnom prema tržištu SAD. Ali, pogođeni će najvjerovatnije da budu i automobilski pogoni Folksvagena, BMW-a i Mercedesa u samim SAD, jer većina djelova potiče iz meksičke proizvodnje.

Osim toga, prijete i takozvani „efekti druge runde“. To znači da, ako se Kanada, Meksiko i Kina konjunkturno oslabe udarima na izvoz, iz tih zemalja očekuje se i manje potražnje za evropskim robama.

Koje kontramjere je najavila Evropska unija?

Nametanje carina uzrokuje nepotrebne ekonomske smetnje i podstiče inflaciju, poručio je jedan portparol Evropske komisije proteklog vikenda, dodajući da one donose štetu svima. Evropska unija će odlučno reagovati prema svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili samovoljno nametne carine na robe. „Kao ekonomski jak prostor mi možemo stvari sami da oblikujemo i na carinsku politiku možemo da reagujemo carinskom politikom“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc. „To moramo i to ćemo onda i da uradimo.“

I dok su te kontraprijetnje još dosta nekonkretne, Brisel već određeno vrijeme signalizira da bi se Vašingtonu moglo izaći u susret, posebno spremnošću da se uveze više tečnog gasa iz SAD. Tramp je sa svoje strane takođe nagovestio mogući kompromis kojim bi se moglo izbjeći nametanje carina. Partnere iz EU pozvao je da „u velikoj mjeri“ uvezu naftu i gas iz SAD.

Kako je to bilo prošli put?

Stručnjaci, doduše, upućuju na to da je Trampov tim ovoga puta odlučniji i bolje pripremljen nego tokom njegovog prošlog predsjedničkog mandata, ali dosadašnja iskustva ipak pokazuju da  SAD ovoga puta vjerovatno nema velikog interesa za „trgovinskim ratom“ s Evropskom unijom.

Za vrijeme prošlog njegovog predsjedavanja, od 2017. do 2021, došlo je samo do posebnih carina na određene kontingente čelika i aluminijuma iz EU. Primjena tih carina je, međutim, zbog dogovora s Džoom Bajdenom obustavljena još do kraja marta. Ukoliko se taj kompromis ne produži, u aprilu bi ponovo počele da važe kako američke carine, tako i evropske kontra-carine koje je Brisel selektivno nametnuo protiv motocikala marke Harley Davidson i burbon viskija.

Za zemlje Evropske unije će i ovoga puta da važi postupak prema kojemu bi političkim i ekonomskim ustupcima trebalo da izađu u susret Trampovim ciljevima, kako bi se došlo do dogovora koji on favorizuje.

Tako bi Evropljani, pored većeg uvoza nafte i gasa, mogli da postignu dogovor o većem obimu kupovine američke vojne opreme i oružja. A i spremnost evropskih kompanija da pojačano proizvode u samim Sjedinjenim Američkim Državama mogla bi da ublaži aktuelni ekonomski pritisak.