Boris Rabrenović (priredio izbor iz štampe)  [ DW ]

06. 02. 2025. 12:59

Njemački list: Grenel vodi izbornu kampanju na Kosovu

Kada je Donald Tramp prošlog decembra imenovao Ričarda Grenela za svog izaslanika za specijalne misije, najavio je da će njegov povjerenik raditi na nekim od najvrelijih svjetskih žarišta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju, podsjeća u članku za Frankfurter algemajne cajtung novinar Mihael Martens. I dodaje: „U interpretaciji Trampovog specijalnog izaslanika, očigledno je i Kosovo jedno od tih žarišta, jer se Grenel direktno umiješao u predizbornu kampanju na Kosovu pred parlamentarne izbore 9. februara.“

Autor podsjeća na Grenelovu objavu na platformi Iks od 3. februara u kojoj je on najavio da će se Trampova vlada angažovati na Balkanu. Ujedno se ukazuje na ocjenu da Vašington mora imati pouzdane partnere, a da vlast kosovskog premijera Aljbina Kurtija i njegove stranke Samoopredjeljenje, po Grenelu, nije takav partner.

„Vlada Kurtija nije bila pouzdana ni tokom Trampovog prvog mandata, niti tokom Bajdenovog mandata“, ocjena je Grenela koju prenosi frankfurtski list.

I have many friends in Kosovo and Albania…and many friends in Serbia and throughout the region.

The Trump Administration has worked and will continue to work towards peace for everyone in the Balkans.

But we need trustworthy partners.

The Kurti Government was not…

— Richard Grenell (@RichardGrenell) February 3, 2025

Autor podsjeća da je Grenel još u januaru optužio Kurtija da je doveo kosovsko-američke odnose na „nisku tačku“, da se Kurti uvijek suprotstavljao svakoj američkoj ideji, čak i kada su Trampovi prethodnici Obama, Buš i Klinton bili na vlasti, odnosno od rata na Kosovu 1999. godine. Uoči izbora u nedjelju Grenel je poručio kosovskim Albancima: „Nemojte da vas obmanjuju“, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

Osjetljivi na američke poruke

Grenelova poruka upućena je publici na Kosovu, ocjenjuje autor i objašnjava da je ta publika osjetljivija na američke poruke nego javnost u većini drugih zemalja: „Osnovno raspoloženje na Kosovu je proameričko i to još od prije oslobođenja zemlje od srpske vlasti 1999. godine. Iz očiglednih razloga: bez američkog vođstva, NATO tada ne bi bombardovao Srbiju. Bez Vašingtona, srpske trupe sastavljene od vojske, policije i paravojnih jedinica ne bi bile prinuđene da se u junu 1999. povuku s teritorije koju je Srbija 1912. godine osvojila od Osmanlija i zauzela. I bez SAD ne bi bilo proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine. Više od stotinu država, uključujući ogromnu većinu demokratija, ne bi priznalo nezavisnost. Izrael je posljednja država koja je priznala Kosovo – nakon Trampove intervencije“, podsjeća frankfurtski list.

S obzirom na takvu američku ulogu na Kosovu, svakako se može očekivati da će se na Kosovu naveliko raspravljati o Grenelovom upozorenju o Kurtiju, smatra autor. „Ostaje da se vidi da li će ono imati uticaj kakav Grenel priželjkuje. On se i prije prethodnih kosovskih parlamentarnih izbora u februaru 2021. eksplicitno izjašnjavao protiv Kurtija, ali je tada pobijedila Kurtijeva stranka Samoopredjeljenje sa rekordnim rezultatom od više od pedeset odsto glasova. Njen cilj je da taj trijumf ponovo premaši.“

Otvoreni otpor Vašingtonu

Ankete pokazuju da Kutijeva stranka ponovo može da bude najjača, navodi se u članku, ali i dodaje da je apsolutna većina neizvjesna: „Ako bude prinuđen da formira koaliciju ili ako opozicija preuzme vlast, Grenel bi postigao svoj cilj: Kurti bi bio u opoziciji ili barem u koaliciji. Prva Kurtijeva vlada, formirana u februaru 2020, raspala se poslije samo dva mjeseca, dijelom i zbog toga što je Grenel izvršio ogroman pritisak na Kurtijeve koalicione partnere da napuste koaliciju, što se i desilo.“

Takođe se podsjeća da Grenel tokom prvog Trampovog mandata nije bio samo američki ambasador u Berlinu, već i specijalni izaslanik za „mirovne pregovore“ između Kosova i Srbije: „U ubrzanom procesu, Grenel je želeo da pripremi ’istorijski sporazum’ između Beograda i Prištine, koji bi njegovom šefu omogućio da izgleda kao veliki tvorac istorijskog sporazuma. Kurti je, međutim, odbacio Grenelove ideje, koje su, ne samo u Prištini, doživljavane kao nekoherentne, površne i nespretne.“

Otvoreni otpor Vašingtonu – to nijedan premijer u Prištini do tada nije smio da uradi, ocjenjuje autor članka i zaključuje: „Sada, pet godina kasnije, situacija je slična. Grenel želi poslušnog šefa vlade na Kosovu. Kurti to nikada nije bio. U nedjelju konačnu riječ imaju birači na Kosovu.“