Igor Lasić  [ DW ]

20. 04. 2025. 00:32

Divno je na ostrvima – kad ste na odmoru

Nedavna tragična smrt jednog mladića sa Lastova, kome hitna pomoć nije uspjela da spase život, skrenula je u Hrvatskoj pažnju javnosti na probleme ostrvljana – nekoliko mjeseci ranije nego što je uobičajeno.

Naime, o teškoćama svakodnevnog života na ostrvima obično se govori samo u jeku turističke sezone. Malo ko bi da sluša o tamošnjim mukama sa saobraćajem, snabdijevanjem, infrastrukturom, zdravstvom, obrazovanjem i drugim problemima.

A situacija na velikoj većini od oko 50 naseljenih hrvatskih ostrva zapravo je uvijek jednako zahtjevna i složena.

„Reklo bi se da će ulaskom u 21. vijek i ostrvljanima postati lakše, ali to se nije dogodilo", rekao nam je Jurica Gašpar, glavni urednik portala Morski.hr, jedinog u Hrvatskoj specijalizovanog za teme koje se tiču jadranske obale, mora i, naravno, ostrva.

I vlast razmišlja sezonski

„Dodouše, komunikacija je sada brža i direktnija", izjavio je on za DW, „i možete poslati i sliku. Ali to je sve. Čak je i brzina putovanja često manja: iako postoje i brze brodske linije, one često ne plove kada su vremenski uslovi malo lošiji, što ljeti nije toliko primetno, dok je zimi to redovna pojava. Ostrvljani su na sve to navikli, ali velika je muka kada nemate adekvatnu zdravstvenu zaštitu, kada nema prodavnica i drugih osnovnih sadržaja. Ionako je sve skuplje. Neki to i zloupotrebljavaju na štetu ostrvljana. S druge strane, svi znaju da tamo ima i divnih pogodnosti – ali uglavnom kada ste na odmoru."

Gašpar dalje upozorava: „Nažalost, turističke slike ne odražavaju stvarnu prirodu života na ostrvu. Pa ipak, čak i hrvatska vlast o ostrvima razmišlja sezonski, kao da su neko ljetnje voće kojim se častimo. Ostatak godine niko za njih ne pita. A ako se ne bude ulagalo u njih, neće više imati ko da živi na njima."

On dodaje da su najvrjednije ostrvske nekretnine u Hrvatskoj već rasprodate. Ali one tokom najvećeg dijela godine nisu u upotrebi, niti u njima borave ti novi vlasnici, često stranci. Logično je onda što trend demografskog propadanja ostrva traje već dugo – i što mu se praktično ne nazire kraj.

Caka sa dužinom broda i posadom

Sa ostrvljanima, u proseku sve starijima, još više dolazi do izražaja nedostatak medicinske brige i njege na ostrvima.

„Pritom već sada imamo infrastrukturu za tu vrstu javne službe, kao i specijalne brodove. Ipak, ulaganja u Republici Hrvatskoj ne prate ulaganja u ostrva, iako premijer Plenković voli da se hvali zavidnim rastom BDP-a. Tako i već realizovana ulaganja ostaju neiskorišćena", smatra Gašpar.

On tu prije svega ima u vidu činjenicu da je Hrvatska u skorije vrijeme nabavila više specijalnih brodova za hitnu pomoć, stacioniranih u gradovima na kopnu – s izuzetkom Lošinja – ali ti brodovi nemaju stalnu posadu.

Osim toga, ti su brodovi namjenski projektovani na dužinu manju od 15 metara – svega nekoliko centimetara manje – jer plovila duža od 15 metara moraju imati stalnu posadu. To znatno poskupljuje ovakvu javnu službu, ali ovako glavna „ušteda" dolazi na račun bezbjednosti i zdravlja ostrvljana.

„Kada imate stalnu posadu, oni odmah pale motore i kreću. Kada je nemate, treba im najmanje pola sata da se okupe i pokrenu. Tako da te gluposti koje se iznose o ‘zlatnom satu' kod hitne pomoći – molim vas, to je neprijatno slušati. Neko je zadovoljio formu projekta, kao što se pravdaju i sredstva iz EU fondova, a koristi nema", kaže Jurica Gašpar.

Hitna pomoć - prvo pokupiti posadu, pa ljekara…

Da zimski period lakše razotkriva one manje poželjne strane života na ostrvu – koje, međutim, postoje tokom cijele godine – slaže se i Denis Barić, predsjednik Otočkog sabora, udruženja za razvoj hrvatskih ostrva.

„I promijenilo se to u novije vrijeme", svjedoči on, „tako da već godinama sve funkcioniše na papiru, u teoriji. Ali u stvarnosti sve je nekako nakrivo. Brodovi za hitnu pomoć stacionirani su djelimično na pogrešnim mjestima, pa negdje uopšte ne isplovljavaju sa timovima, već ih skupljaju usput. Intervencija od Zadra do Ista, recimo, odvija se tako što prvo moraju otići po doktorku koja je na Silbi."

„A to je samo jedan primjer za ostrva zadarskog arhipelaga, o kojem bih vam još mogao pričati. Nisu ni mnoga druga ostrva u boljoj situaciji, kao što je i Lastovo, na kojem se dogodila poslednja tragedija. Helikopter je u Splitu, ali to ostrvo pokriva dubrovačka policija sa manjim helikopterom koji ne može da leti po lošijem vremenu. Organizacija službe je postavljena tako da se uopšte ne zna ko je nadležan za pozivanje broda ili letjelice u ovakvim situacijama. Pokazalo se da svi peru ruke. Tu je očigledno neophodna potpuna revizija", kaže Barić.

I prodavnice će biti jeftinije kada se zakon konačno sprovede

To nije ni jedini ni najčešći problem sa kojim se susreću stanovnici ostrva. Zato nam je Denis Barić, nakon što smo već razgovarali o hitnoj pomoći, najprije pomijenuo – internet. Tačnije, brzi internet, polaganje optičkog kabla, kako bi mladi mogli da ostanu na ostrvu i rade od kuće, a to bi bilo važno i za potrebe telemedicine.

„Zatim, uvijek aktuelno pitanje vodosnabdevanja, jer toliko ostrva još zavisi od brodova–vodonosača. A šire gledano – snabdijevanje uopšte, svim potrebnim proizvodima iz prodavnica. Već tri godine imamo Zakon o prevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom saobraćaju, koji predviđa finansijske olakšice za snabdjevače ostrva i prevoz trgovačke robe, ali još uvijek nema pravilnika za njegovu primjenu", rekao nam je Barić.

Drugim riječima, donošenje zakona nije dovoljno za spas hrvatskih ostrva, odnosno samih ostrvljana. Jer bez njihove primjene  i dosljednog sprovođenja na terenu, ti zakoni uskoro neće vredeti ni kao zgodno opravdanje nadležnim političarima.