Anja Braun (ARD)  [ DW ]

21. 04. 2025. 09:14

Test za starije: Koliko životinja možete da nabrojite za 90 sekundi?

Nabrojati što više životinja za 90 sekundi – ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.

Istraživači su otkrili: što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo. Svaka dodatna pomenuta životinja u prosjeku „produžava" očekivani životni vijek za pet procenata.

Ko uspije da za minut i po navede oko 33 životinje, u prosjeku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vijek je svega tri godine.

Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta prije oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.

Učesnici su više puta učestvovali ukognitivnim testovima – među njima i u testu „nabrajanje životinja".

Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo – i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen - sa vjerovatnoćom smrtnosti.

Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja

Test djeluje jednostavno, ali je, prema riječima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog vijeka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.

Test zahtijeva angažovanje cjelokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Provjerava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika:

„Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dvije riječi", objašnjava on.

Razlika u odnosu na druge kognitivne testove

Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji provjeravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se prisjeća spiskova riječi, ovaj test ima drugačiji cilj – predviđanje očekivanog životnog vijeka.

Većina sposobnosti koje provjeravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže – uprkos starenju mozga.

Lindenberger dodaje: „Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog vijeka."

Takav pad kognitivnih sposobnosti primjećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Sjeća se tipičnih obrazaca odgovora:

„‘Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas... koja bješe vježba? Mačka, pas...' – to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi." Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sjećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu „mačka, pas" kada ih se podsjeti.

Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda

Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak: čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u prosjeku raspolažu bogatijim rječnikom, to ne mijenja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog vijeka.

Po mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici – nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama – bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.

Moguće kombinovanje sa testom „flamingo"

Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. flamingo test. Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u prosjeku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa – jezičkog i testa ravnoteže – moglo dati još preciznije rezultate.

Oba testa mjere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vijek pojedinca.

Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog vijeka ne mogu primjenjivati na pojedinačne slučajeve. „Ti odnosi izražavaju samo vjerovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti." I to ne treba ni činiti.