Kristof Štrak  [ DW ]

21. 04. 2025. 10:44

Papa Franja je umro

Prvi papa iz Latinske Amerike, prvi jezuita na čelu Rimokatoličke crkve. Nikada ranije nije neki papa izabrao to programsko, obavezujuće ime – Franja, u spomen na Svetog Franju Asiškog (1182-1226). On je bio sin trgovca koji se odrekao bogatstva smatrajući da ga je Isus pozvao da živi u siromaštvu. Franjevački red koji je on osnovao zagovarao je te principe. Dakle, papa koji uzme to ime ne simbolizuje raskoš vatikanskih palata ili moć poglavara države i crkve.

Argentinac Horhe Mario Bergoljo izabran je za papu 13. marta 2013, a ime Franja bilo je i njegov program. Nijedan papa prije njega se nije toliko zalagao za beskućnike i izbjeglice ili za zaštitu stvorenog svijeta i prirode. Sada je umro poslije 12 godina na dužnosti. Sa 88 godina bio je stariji od najvećeg broja svojih prethodnika.

Vatreni govor

Prije nego što je izabran, javio se za riječ na skupu na kojem uoči konklave kardinali raspravljaju o stanju u crkvi. Njegov govor ostaće upamćen kao vatreno zalaganje za „smjelu slobodu govora“ u crkvi koja prema njemu ne smije da kruži sama oko sebe. Snaga tog izlaganja mogla se osjetiti i u filmu Vima Vendersa „Papa Franja – čovjek od riječi“, snimljenog 2018. I tu se moglo vidjeti da se papa zalaže za bliskost crkve sa marginalizovanim ljudima. Od početka je to i sam činio.

Bio je kritičar globalizacije i kapitalizma. U svojim prvim godinama njegovi politički govori bili su najsnažniji. Nastupao je kao advokat siromašnih i globalnog juga. To je činio i 2014. pred Evropskim parlamentom u Strazburu, i godinu kasnije u američkom Kongresu, kao i u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Papa je govorio o „ostarjeloj i opterećenoj Evropi“, o „kulturi bacanja u đubre“ i o „nezajažljivom konzumerizmu“.

„Ekonomsko i socijalno isključivanje je potpuno odbacivanje ljudskog bratstva i krajnje težak napad na ljudska prava i čovjekovu okolinu“, rekao je on septembra 2015. pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. „Najsiromašniji su ti koji najviše trpe te napade – i to iz trostruko teškog razloga: Njih je društvo odbacilo, a istovremeno su prisiljeni da žive od odbačenog i nepravedno moraju da trpe posljedice zloupotrebe okoline. Ti fenomeni formiraju danas tako rasprostranjenu ’kulturu odbacivanja’.“

Papa Franja je opomenuo svjetsku zajednicu da su neophodne brze reforme i veći angažman u pomoći u razvoju i zaštiti klime. On je toj temi posvetio svoju najvažniju encikliku „Laudato Si“ iz 2015. U njoj se zalaže za očuvanje stvorenog svijeta i iznosi oštre političke optužbe. Ali, njih rijetko ko čuje. Papa je 2023. sastavio spis „Laudate Deum“. Što je duže bio na toj dužnosti, papa je bio sve nestrpljiviji.

Putovanje siromašnima

Važnija putovanja u inostranstvo – a bilo ih je 44 – odvela su papu u Aziju, Afriku, Latinsku Ameriku, arapski svijet. Stalno je tražio blizinu siromašnih, odlazio je u sirotinjske krajeve. U Evropi je takođe odlazio u manje razvijene zemlje kao što su Albanija ili Rumunija.

Papa nije bio u Kini, Rusiji, a ni u Srbiji. Februara 2022. uložio je napor za uspostavljanje dijaloga sa moskovskim patrijarhom Kirilom, kojeg je upoznao na Kubi 2016. Međutim, veliki ruski napad na Ukrajinu to je spriječio.

Rimokatolička crkva i vjernici mnogo su očekivali od pape. Njegovi prethodnici su imali konzervativan, centralistički stav. Mnoga očekivanja se nisu ispunila. Ali on je ipak omogućio debatu unutar crkve. Sinodi u Vatikanu na kojima je rasprava trajala i po nekoliko nedjelja, prije pape Franje bili su dosadni skupovi sa čitanjem pripremljenih referata. On je omogućio da se tu ponovo raspravlja i govori.

Papi Franji možda je ipak nedostajala hrabrost da sprovede konkretne promjene. Jednom je rekao da je htio da unese „nemir“ u crkvu. Ali nije bio sklon teškim reformskim poduhvatima. Uprkos tome, 2023. je sproveo temeljnu reformu Rimske kurije, vatikanskog upravnog aparata i vlade.

Stalno je bio suočavan sa seksualnim zloupotrebama u raznim djelovima svjetske crkve, ali i sa spletkama i intrigama u Vatikanu. Papa Franja je jednom obećao „nultu toleranciju“ prema zloupotrebi i njenom prikrivanju. Konkretnim odlukama je razočarao mnoge ljude u Njemačkoj i Evropi, jer su rijetko povlačene lične kadrovske konsekvence. Kao da mu je teško palo da sprovede mjere protiv počinilaca iz svog okruženja.

Bliskost sa Jevrejima i muslimanima

Od njegovog nasljeđa je upečatljiv i novi odnos prema Jevrejima i muslimanima. Čak i kada je postao papa Franja rado se predstavljao kao „brat biskup“. Tako je sretao i predstavnike drugih monoteističkih religija.

Papa je prvo posjetio Arabijsko poluostrvo i to više puta. U Abu Dabiju je s predstavnicima islama kao i sa predstavnicima drugih crkava potpisao temeljni dokument. Marta 2021. otputovao je u Irak trudeći se da sa šiitima uspostavi dijalog o sestrinstvu svih religija. S godinama je njegov kontakt sa islamom bio sve snažniji.

Od 2021. imao je sve veće zdravstvene probleme. Morao je više puta na operacije pod punom narkozom. Zbog problema s koljenom sve češće je bio u kolicima.

Dan pred smrt

Pred desetinama hiljada vjernika na Trgu Svetog Petra, papa Franja je za Uskrs udijelio blagoslov „Urbi et Orbi“. Njegovu uskršnju poruku pročitao asistent.

U njoj je najprije pomenut Bliski istok: „Hrišćanima koji pate u Palestini i Izraelu, kao i cjelokupnom izraelskom i palestinskom narodu, izražavam svoju bliskost. Rastuća klima antisemitizma, koja se širi širom svijeta, izaziva zabrinutost.“

U poruci poglavara Katoličke crkve takođe stoji: „Neka uskršnje svijetlo na Zapadnom Balkanu probudi volju za slogom i podrži političke aktere u njihovim naporima da izbjegnu zaoštravanje tenzija i kriza. Neka ojača i partnere u regionu da odbace opasno i destabilizujuće ponašanje.“