- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
26. 04. 2025. 11:59
Zabrana kandidature Dodikovom SNSD-u na narednim izborima?
Odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojom je zaustavio isplatu sredstava iz budžeta za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, dobija podršku u međunarodnim krugovima. Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini podsjećaju da nedavni zakoni i inicijative u Republici Srpskoj „urušavaju kako ustavni poredak BiH, tako i rad institucija na državnom nivou", zbog čega izražavaju zabrinutost i naglašavaju blisku saradnju sa svojim partnerima. Iz njemačke Ambasade u BiH bili su konkretniji.
Njemačka podrška
„Njemačka savezna vlada podržava odluku visokog predstavnika. Ona je usmjerena ciljano protiv onih koji su politički odgovorni za kršenje Dejtonskog sporazuma i podrivanje ustavnog poretka i funkcionalnog integriteta BiH", navode iz Ambasade Njemačke, podsjećajući na sankcije koje su početkom aprila nametnute Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću.
„Njemačka je 3. aprila nametnula zabranu ulaska za tri glavna odgovorna lica iz Republike Srpske. Nedavni zakoni RS koji su usmjereni protiv rada pravosudnih organa BiH su neprihvatljivi. Njemačka se solidariše sa svima u zemlji, bez obzira u kojem entitetu bili, koji podržavaju Ustav i državne institucije i konstruktivno rade na putu BiH ka EU", navode iz ove ambasade.
Odluka i praksa
Ipak, obrazloženje Šmitove odluke i njeni detalji koji se odnose na funkcionisanje banaka, stavilo je sumnju na mogućnost sprovođenja takve odluke u praksi.
Naime, Šmit je odlukom dao nalog svim bankama u RS i Federaciji, kao i njihovim poslovnicama koje se nalaze u nadležnosti Agencije za bankarstvo RS odnosno Agencije za bankarstvo FBiH, da izvrše prenos svih uplaćenih sredstava pomenutim strankama na poseban račun Centralne banke BiH. Nakon toga, dužne su da o tome obavijeste Kancelariju visokog predstavnika kao i supervizora za Brčko.
„Svaki vid nepostupanja u skladu sa ovom Odlukom od strane direktora banke ili bilo kojeg pojedinca koji postupa u ime te banke ili bilo kojeg zaposlenog u banci može dovesti do sankcija kako protiv banke, tako i protiv pojedinca koji se smatra odgovornim za takvo nepostupanje u relevantnoj banci", navodi se u odluci.
I tu nastaje problem. Ekonomisti posebno upozoravaju na dio koji se odnosi na potencijalne sankcije bankama ukoliko ne budu sprovodile odluku Šmita, s obzirom na neprikosnovenost privatne imovine.
„To bi i ja voljela da vidim, kako će to funkcionisati u praksi. Znači on ograničava samo sredstva iz budžeta. Ako su sredstva već raspoređena u bankama za te dvije stranke, kako će on znati da je to isplaćeno. Da apsurd bude veći, ne ograničava sredstva donatora i svih ostalih", kaže ekonomista Svetlana Cenić, naglašavajući da su dva miliona maraka koliko SNSD dobija iz budžeta, za tu partiju sitnica.
U jeku najveće političke krize u BiH, još jednom su iskorištena bonska ovlaštenja, ovoga puta u kontroli nad finansijskim sektorom, odnosno onog segmenta koji je u tom smislu do sada koristio američki OFAC. Cenić zbog toga postavlja pitanje, kako neko namjerava da kazni privatne banke, čija je imovina neprikosnovena.
„Agencije za bankarstvo kontrolišu rad komercijalnih banaka, a ne direktno visoki predstavnik. Evo neka kaže kako. Ne u smislu ja sam vrhovno božanstvo pa ima da poštujete to. Jer ako bude tužbi zbog ove odluke, to će pasti, ako ne na našim sudovima onda u Strazburu sigurno", kategorična je Cenić.
Dodik: stvorili ste samo veći otpor
Nadležnost nad bankarskim sektorom u BiH je odvojena u dva entiteta. One bi trebalo da traže instrukcije na koji način će se ova odluka sprovoditi ili eventualno dodatno tumačenje njene primjene. Tražili smo odgovore u obje entitetske agencije, ali, odgovor nismo dobili.
S druge strane otvorio se još jedan politički front, koji bi sada mogao da ima i reperkusije na izborni proces u BiH, odnosno na ponovno aktiviranje Izbornog zakona RS. Iako nije bio direktan, to se moglo zaključiti iz izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji očekuje i neku vrstu zabrane kandidature na narednim izborima.
„Šmitove odluke ne važe u Republici Srpskoj. SNSD ima najveći izborni rezultat i dobija najviše od te kvote koja je određena budžetom", kaže Dodik, koji očekuje da će u ovom kontekstu biti suočen sa novim sankcijama.
„A pošto mi sada kao nećemo da poštujemo tu odluku ovdje, sigurno će onda CIK zabraniti rad SNSD-u, nećemo moći onda na izbore. I oni misle da su na taj način riješili. Niste riješili. Na taj način ste stvorili samo još veći otpor", kaže Dodik.
Podrška SAD i EU - iz pozadine
A otpor bi mogao da se manifestuje u aktiviranju Izbornog zakona RS, koji je usvojen još prošle godine, iako je OHR ali i zemlje članice Savjeta za implementaciju upozoravali da se od toga odustane. To bi mogla da bude izlazna karta za SNSD ukoliko zaista bude donesena odluka o zabrani kandidovanja na izborima naredne godine. To bi vjerovatno zacementiralo političku krizu u BiH, s obzirom da bi se paralelno vodila dva izborna procesa.
Ipak, članica Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević, podsjeća da je priča o zabrani kandidovanja farsa, jer je SDS utro put zabrani takve prakse. Naime, Ustavni sud BiH je prošle godine donio odluku kojom je oborio raniju odluku Centralne izborne komisije BiH, a kojom je SDS-u bila odbijena prijava za učešće na lokalnim izborima.
„Ne može CIK zabraniti SNSD-u da učestvuje na izborima. SDS je prokrčio put i Sud je donio odluku da nam se mora ovjeriti učešće na izborima, čak i bez računa. SNSD je u lakšoj situaciji jer imaju račun", kaže Pandurević.
Za političku analitičarku Tanju Topić, situacija u političkom smislu predstavlja samo nastavak politike visokog predstavnika i korištenja bonskih ovlaštenja kada je to neophodno. Iako se suštinski ne radi o značajnim budžetskim sredstvima za SNSD koja su stopirana, Topić kaže da potez Šmita potvrđuje integritet Kancelarije visokog predstavnika.
„Rekla bih da je on (Šmit op.a.) za to dobio podršku iz tišine, iz pozadine. Koliko god nastojali pojedini politički akteri da to spinuju na sebi svojstven način, podrška je stigla i iz SAD i EU", zaključuje Topić.