Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Dijana Roščić  [ DW ]

03. 05. 2025. 12:18

Verbalna razmjena SAD i Njemačke oko AfD na mreži X

Marko Rubio i Analena Berbok na NATO samitu u Briselu, 4.04.2025.

Visokorangirani zvaničnici administracije predsjednika SAD Donalda Trampa kritikovali su Njemačku zbog odluke Službe za zaštitu ustavnog poretka, odnosno unutrašnje obavještajne službe (BfV) da stranku Alternativa za Njemačku (AfD) označi kao „desničarsko-ekstremistički" subjekt.

Njemačka obavještajna služba je u petak 2. maja saopštila da je AfD „dokazano ekstremno desničarska organizacija, jer sistematski djeluje protiv demokratsko-slobodarskog poretka Njemačke". BfV je ranije već označila nekoliko lokalnih ogranaka AfD-a kao desničarsko-ekstremističke grupe, a do sada je zvanično postojala samo sumnja da je cijela AfD ekstremno desničarska organizacija.

Ova oznaka daje vlastima veća ovlašćenja za nadzor aktivnosti stranke.

AfD je ovu odluku nazvao „politički motivisanom".

Američka vlada pod predsjednikom Donaldom Trampom bliska je AfD-u. Liderka AfD-a Alis Vajdel dobila je podršku u predizbornoj kampanjiod Trampovog savjetnika Ilona Maska i potpredsjednika SAD Džej-Di Vensa.

Donald Tramp, Džej Di Vens i Ilon Mask u Ovalnom kabinetu (14.03.2025.)

Vens: „Njemačka ponovo podiže Berlinski zid"

Potpredsjednik SAD Džej-Di Vens je na mreži X napisao da je AfD „najpopularnija stranka u Njemačkoj i ubjedljivo najreprezentativnija za istočnu Njemačku. Sada birokrate pokušavaju da je unište".

„Zapad je zajednički srušio Berlinski zid. A sada je ponovo podignut — ne od strane Sovjeta ili Rusa, već od strane njemačkog establišmenta", napisao je Vens na mreži X.

Vens se u februara sastao sa liderkom AfD-a, Alis Vajdel, nakon što je održao sporan govor na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kom je optužio evropske države da ne brane slobodu govora, posebno istakavši Njemačku. Vens je krtiikovao da se AfD izopštava i pozvao da se s tim prekine. Njegove izjave izazvale su bijes među zvaničnicima u Berlinu.

Rubio: „To nije demokratija — to je tiranija pod maskom"

Američki državni sekretar Marko Rubio takođe se u petak oglasio na mreži X:

„Njemačka je upravo dala svojoj obavještajnoj službi nova ovlašćenja da nadgleda opoziciju. To nije demokratija — to je tiranija pod maskom. Ono što je zaista ekstremističko nije popularni AfD — koji je na nedavnim izborima zauzeo drugo mjesto — već smrtonosna migraciona politika otvorenih granica koju sprovodi establišment, a kojoj se AfD protivi" napisao je Rubio i dodao: „Njemačka treba da promeni kurs."

Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu: „To je demokratija"

Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova, koje tehnički još uvjek vodi Analena Berbok (Zeleni) odgovorilo je Rubiu direktno na mreži X, poručivši: „To je demokratija."

Ministarstvo je navelo da je „odluka rezultat temeljne i nezavisne istrage u cilju zaštite našeg ustava" i da se protiv nje može uložiti žalba.

„Iz svoje istorije smo naučili da desničarski ekstremizam mora biti zaustavljen", poručilo je ministarstvo.

U diskusiju na mreži X se uključio i političar CDU Roderih Kizeveter koji je napisao: „Vi bi trebalo da promijenite kurs kojim iznutra potkopavate i istovremeno zloupotrebljavati međunarodni poredak zasnovan na pravilima — na štetu Ukrajine i NATO. Evropi je potreban Čerčil da vas obuzda."

Roderih Kizeveter

AfD - najveća opoziciona stranka

AfD koja je osnovana 2013. prije svega kao stranka koja se protivila evropskoj zajedničkoj valuti evru, poslednjih godina bilježi veliki rast popularnosti, oslanjajući se na strahove u vezi sa migracijama.

Danas je to najveća opoziciona stranka u Njemačkoj, pošto je na februarskim izborima osvojila 20,8 odsto glasova — što je rekordni rezultat, odmah iza demohrišćanske Unije CDU/CSU (22,6). U novom Bundestagu demohrišćani imaju 164 poslanika, koalicioni partner SPD 120, a opoziciona AfD 152 poslanika.

AfD - u Bundestagu

AfD je isključena iz vlasti jer ostale stranke odbijaju saradnju sa njom zbog njenih ekstremističkih tendencija. Nedavne ankete pokazuju da je AfD rame uz rame, ili čak blago ispred CDU/CSU.

Da li će AfD biti zabranjena?

Nekoliko poslanika iz različitih političkih tabora već pokušava da prikupi dovoljnu podršku za zabranu stranke AfD.

Odluka unutrašnje obavještajne službe sada bi tom nastojanju mogla da da novi zamah.

Ipak, pravne prepreke za zabranu političke stranke u Njemačkoj veoma su visoke - iz istorijskih razloga iz vremena nacizma.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније