Kristof Štrak  [ DW ]

09. 05. 2025. 08:10

Novi Lav u Vatikanu: Ko je Robert Prevost?

Ovaj izbor je senzacija – iako se ime Roberta Prevosta s vremena na vrijeme pominjalo kada se pričalo o nasljedniku pape Franje.

Po prvi put je jedan kandidat iz SAD izabran za poglavara Katoličke crkve. U doba američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog novog svjetskog poretka, jedan Amerikanac biće sada papin rimski protivnik.

Novi papa, koji je više od sto godina nakon posljednjeg pape po imenu Lav uzeo ime Lav XIV, potiče iz Čikaga. Tamo je rođen 14. septembra 1955. godine.

Ali nakon školovanja, prvih studija i svešteničkog zaređenja 1982, napustio je SAD i nikada više u rodnoj zemlji nije duže boravio. Jer, pored američkog, ima i peruansko državljanstvo. Prevost je studirao i doktorirao u Rimu.

Vođa avgustinskog reda

Već od 1977. godine pripada redovničkoj zajednici avgustinaca. Ovaj red, nastao u 13. vijeku, danas ima težište na duhovnoj brizi i obrazovanju.

Od 1985. do 2001. godine radio je u raznim funkcijama za red u Peruu, povremeno i kao profesor teologije, a najzad kao provincijal avgustinaca u zemlji.

Godine 2001, američki Peruanac prelazi u Rim i postaje generalni prior avgustinskog reda, dakle najviši član reda. Tamo je boravio u zaista impresivnom kompleksu odmah izvan kolonada Trga Svetog Petra.

Kasa reda, uzgred rečeno, sigurno je dobro profitirala jer su tokom konklave razne televizijske stanice koristile krovne terase za direktne prenose.

Ali Prevostov put trebalo je ponovo da vodi u Peru, ponovo na sjever zemlje, koji spada u siromašne regione zemlje.

Papa Franja ga je u novembru 2014. imenovao za biskupa i poslao u peruanski grad Čiklajo, najprije kao apostolskog administratora, a zatim od septembra 2015. kao lokalnog biskupa.

Tokom proteklih decenija bilo je one raznih problema. Peru je daleko od Rima, a crkva u toj zemlji povremeno je pod uticajem reakcionarnih američkih snaga. Papa Franja sigurno nije poslao nekoga u Peru koga je želio da se riješi u Rimu.

Redovni kontakti s Vatikanom

Već 2019. i 2020. godine papa Franja je Roberta Prevosta postavio za člana dva važna rimska kongregacijska tijela. To je značilo da je biskup imao redovne kontakte s Vatikanom.

Sljedeći korak uslijedio je krajem januara 2023. Prevost je postao prefekt Dikasterijuma za biskupe – izuzetno važnog tijela u crkvi u kojoj mnogi sveštenici žele da napreduju u karijeri – i predsjednik Papinske komisije za Latinsku Ameriku.

Na svom posljednjem konzistorijumu u decembru 2024. godine, Franja je redovnika imenovao za kardinala.

Neobično je da je samo pet mjeseci kasnije uslijedila posljednja prečka na crkvenoj ljestvici karijere. Kardinali su ga izabrali za papu.

Italijanski listovi su ga već ranije označili kao kandidata, hvalili ga kao „američkog posrednika“ koji bi, kako piše list La Stampa, mogao postati „iznenađenje konklave“.

Amerikanac spaja „doktrinarnu strogoću, pastirsko saosjećanje i misionarsku viziju Jevanđelja“.

Nema otklona od Franje?

Izbor Prevosta sigurno nije otklon od godina pod papom Franjom. U mnogim stvarima, naročito u socijalnim pitanjima, Amerikanac će slijediti Argentinca.

Ali u drugim pitanjima Prevost se jasnije pozicionirao nego dosadašnji papa. Kada je riječ o spornoj temi zaređenja žena, upozorio je da crkva mora biti drugačija od društva. Zaređenje žena „ne rešava nužno neki problem“, već možda stvara novi.

Nakon senzacionalnog izbora Bergolja, koji je u vatikanskom sistemu često djelovao kao strano tijelo i baš zbog toga bio cijenjen vani, dolazi neko ko sistem iznutra dobro poznaje i na njemu insistira.

Amerikanac koji nije tipičan Amerikanac. Biće zanimljivo vidjeti koliko će dosljedno ili slobodno slijediti Franjin kurs.

Očekuju ga važni termini

Postoji već nekoliko važnih termina koje kalendar ili crkveno-politički plan prethodnika nameće novom papi. Naravno, papa Lav, koji je u suštini apsolutni vladar, mogao bi da odluči drugačije. Ali to se od Prevosta ne očekuje.

Već krajem maja obilježava se 1700. godišnjica početka Nikejskog sabora. Jubilej koji ima izuzetnu važnost za ekumenizam.

Godine 325. formulisano je – prije svake podjele hrišćanstva – centralno hrišćansko vjeroispovijedanje. Već dugo su papa Franja i grčko-pravoslavni patrijarh Vartolomej I planirali da putuju u Nikeju. Grad se danas nalazi u oblasti Iznik u Turskoj, jugoistočno od Istanbula.

Zbog smrti Franje odložena je neobična kanonizacija Karla Akutisa (1991–2006), koji je rano preminuo od leukemije i koji se promoviše kao „Božji influenser“.

Kanonizacija je bila planirana za 27. april. I sigurno će uskoro biti realizovana s Lavom XIV.

Još značajniji je projekat sinodalnosti, teološki i crkveno-politički poduhvat koji je Franji bio na srcu – Veliki sinod. Još dok je bio na samrtnoj postelji, nešto više od mjesec dana prije smrti, Vatikan je – uz papino odobrenje – objavio produženje ovog reformskog poduhvata do oktobra 2028.

I dao je svim biskupijama širom svijeta konkretne vremenske smjernice za konsultacije. Tek za nešto više od tri godine planirano je veliko crkveno okupljanje u Rimu.

Sijenka nad pontifikatom

Ostaje da se vidi koliko će Lav XIV usko ili široko tumačiti teme. Ali, on je bio među 55 kardinala konklave koji su bili uključeni u sinod u oktobru 2023. i oktobru 2024.

Ali o Prevostu se ovih dana u Rimu govori i u drugom kontekstu. Protiv njega je podnijeta prijava Vatikanu zbog zataškavanja seksualnog zlostavljanja.

U srijedu, neposredno prije nego što su kardinali nekoliko stotina metara dalje ušli u Sikstinsku kapelu, međunarodna organizacija „Mreža preživjelih zlostavljanih od strane sveštenika“ (SNAP), porijeklom iz SAD, ponovila je pred novinarima svoje optužbe protiv ukupno šest istaknutih kardinala. Uključujući Prevosta.

Kao i ostali optuženi kardinali, Amerikanac je odbacio optužbe bez konkretnih odgovora. A sada je papa.

Piter Ajsli iz uprave SNAP-a upozorio je da niko od optuženih ne bi smio da postane Franjin nasljednik. Novi papa ne bi smio da bude kompromitovan i morao bi konačno ozbiljno da sprovede Franjinu politiku „nulte tolerancije“.