Srećko Matić  [ DW ]

19. 05. 2025. 13:42

HDZ vlada pasivnim krajevima

U prvom krugu lokalnih izbora, birači su u Hrvatskoj izabrali župane u deset županija, a već je sad poznato i ko su gradonačelnici u osamdeset gradova.

HDZ je ostvario nešto bolji rezultat nego na prošlim izborima, a SDP je doživio težak poraz u Rijeci ili Sisku, kaže za DW profesor Ivan Rimac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

„Tradicionalno HDZ osvaja puno jedinica zbog penetracije u sve pore društva. Druge stranke, koje su opozicija u nacionalnom parlamentu, uglavnom se bore za one jedinice lokalne samouprave koje imaju veći budžet“, kaže Rimac.

On kritikuje činjenicu da postoji „prevelik broj jedinica lokalne samouprave“ u kojima u nekim slučajevima ima vrlo malo kandidata, ili čak samo jedan jedini.

HDZ „napredovao“ u odnosu na prošle izbore

„Ove godine se, zbog velikog uspjeha predsjednika Milanovića u osvajanju drugog mandata, nekako stvorio utisak da će HDZ imati lošije rezultate i na lokalnom nivou. Ali to se nije dogodilo. HDZ je čak i napredovao u odnosu na prošle izbore i osvojio je više mjesta“, ocjenjuje profesor Rimac.

Opozicija sa nacionalnog nivoa po njegovom mišljenju nije uspjela da ostvari bolji rezultat, ili barem ponovi onaj s prošlih, uglavnom zbog razjedinjenosti i pojedinačnih nastupa u izborima za pojedine gradove i županije.

Od većih gradova, izbori su završeni samo u Osijeku, gdje je HDZ-ov kandidat Ivan Radić ubjedljivo trijumfovao u prvom krugu sa preko sedamdeset odsto glasova.

Početkom juna se održava drugi krug, između ostalog i u Zagrebu, u koji aktuelni gradonačelnik Tomislav Tomašević (48 odsto) ulazi kao favorit u okršaj s nezavisnom kandidatkinjom Marijom Selak Raspudić (16 odsto).

SDP-ov fijasko u Rijeci

U Splitu će se u drugom krugu voditi neizvjesna trka između Ivice Puljka iz Centra (35%) i HDZ-ovog kandidata Tomislava Šute (31%).

SDP je u Rijeci doživio fijasko, u drugi krug borbe za gradonačelničku dužnost ulaze nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić (41%) i Marko Filipović (19%), kao kandidat grupe građana i donedavni SDP-ov gradonačelnik koji je napustio tu stranku.

SDP tako neće imati predstavnika u drugom krugu izbora za prvu osobu Grada Rijeke – njihova kandidatkinja Sandra Krpan je bila tek treća u prvom krugu izbora, čime je prekinuta dominacija SDP-a u Rijeci duga više od tri decenije.

„SDP je napravio cio niz grešaka, primarno to da nisu išli u okupljanje koalicije opozicionih stranaka na lokalnom nivou protiv HDZ-a. SDP je izgubio i jednu dosta važnu županiju, a to je Sisačko-moslavačka, gdje su obećanja HDZ-a o daljoj obnovi nakon potresa imala veći uticaj nego njihova kampanja“, kaže profesor Rimac.

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković bio je zadovoljan rezultatom.

„Premijer i HDZ nisu bili baš pretjerano uvjereni da će tako dobro proći. Taj hajp koji je SDP imao zbog pobjede Milanovića na predsjedničkim izborima stvarao je izvjesnu paniku u redovima HDZ-a. Oni su zato djelovali na čak tri različita nivoa u kampanji“, kaže profesor Rimac.

Tri nivoa kampanje

„Poslali su izvjestan broj ministara da se kandiduju za dužnosti gradonačelnika ili druge lokalne funkcije, čime su signalizirali da pošto-poto žele da dobiju te izbore, i da zato idu s najjačim kandidatima gdje je to moguće.“

„A tamo gdje nisu htjeli da žrtvuju ministre išli su s obećanjima centralne vlasti o velikim investicijama u tim područjima u kojima su imali nešto slabije kandidate. I treći nivo kampanje je bilo vrlo aktivno Državno javno tužilaštvo koje je propitivalo i privodilo opozicione kandidate za bilo kakvu sumnju u nezakonite radnje“, nabraja Rimac.

Obećanja i zavisnost o centralnoj vlasti

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjeća da je u nekim lokalnim jedinicama HDZ na vlasti još od 1990. godine. S obzirom na rascjepkanost jedinica samouprave, njihov veliki broj, odnosno činjenicu da mnoge od njih nisu finansijski dovoljno snažne, Rimac kaže kako rezultati proteklih lokalnih izbora sve više pokazuju da Hrvatska klizi u „jednostranačje“.

Zbog čega?

„To proizlazi iz obećanja centralne vlasti da će pomagati samo jedinice lokalne samouprave u kojima su njihovi, HDZ-ovi kandidati, došli na vlast“, kaže on.

Veći gradovi poput Zagreba, odnosno jedinice lokalne samouprave koje su finansijski snažne, poput onih na sjeverozapadu Hrvatske, su izuzetak od tog trenda, napominje Rimac.