Jens Turau  [ DW ]

24. 05. 2025. 07:16

Njemačka će se opet više grijati na gas?

Kada je demohrišćanska ministarka ekonomije Katerina Rajhe prije dvije nedelje preuzela dužnost od bivšeg ministra Roberta Habeka imala je tople riječi za političara Zelenih. To je bilo iznenađenje, jer je Habek u predizbornoj kampanji bio meta oštrih napada demohrišćana. Na primjer, šef bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder (Söder) je više puta govorio o „najgorem ministru ekonomije svih vremena“.

Ali Rajhe je podsjetila da je Habek uspio da obezbjedi snabdjevanje energijom u vrijeme energetske krize posle pandemije i početka rata u Ukrajini: „Htjela bih da vam se zahvalim za taj skoro nadljudski napor.“

Ona je dodala da je Habek doprinjeo tome da zemlj“a prebrodi krizu i da je pritom donosio i „nepopularne mjere“. Saradnici Minstarstva ekonomije su dugo aplaudirali, a Habek je bio dirnut.

Rajhe namjerava da ukine Habekov najvažniji zakon

U međuvremenu Rajhe radi na tome da promijeni Habekov najvažniji zakon – „zakon o energetici zgrada“, koju narod zove „zakon o grejanju“ i to tako da će od njegove supstance ostati malo. Uostalom, koalicioni sporazum sa socijaldemokratama jasno predviđa ukidanje tog zakona. Habek je kao ministar pokušao da otkloni slabost njemačke klimatske politike – dok izgradnja obnovljivih izvora energije napreduje, Njemci se još uvjek greju na gas koji šteti atmosferi. Zato je zakonski forsirao toplotne pumpe i pokušao da oroči životni vek gasnih grejnih sistema. Njemci su to dočekali sa negodovanjem, a Zelenima je prebacivano da hoće da vladaju čak i podrumskim instalacijama za grijanje.

Rajhe želi da promijeni zakon koji propisuje da se zamijene gasne instalacije starije od 1991. i da ukine tu odredbu. Pritom uvođenje toplotnih pumpi, posle početnih teškoća, sada dobro da napreduje. U prvim mjesecima ove godine prodaja je skočila za 35 odsto na ukupno 62.000 komada. Menadžer organizacije Federalni savez toplotne pumpe Martin Zabel, kaže da vidi „svjetlo na kraju tunela, pošto je državna subvencija od 70 odsto u međuvremenu „ustaljena“, pa se na godišnjem nivou očekuje prodaja od 260.000 toplotnih pumpi.

Habek je početkom 2022. zacrtao cilj od 500 000 novih toplotnih pumpi godišnje. Zabel smatra da je pozitivan trend na tržištu rezultat povećane svijesti o tome da zamjena fosilnih izvora energije ima smisla.

Nova ministarka Rajhe je saopštila da u novoj njemačkoj vladi pored zaštite klime energetska bezbjednost ima apsolutni prioritet, a da u to spada i izgradnja novih gasnih elektrana. Gas je doduše manje štetan za klimu od uglja, od čije upotrebe za dobijanje električne energije Njemačka želi da odustane do 2038. Trenutno je ugalj izvor za 20 odsto njemačke električne energije. Zato je i stara vlada bila za gradnju elektrana na gas, ali ne u takvom obimu kao Rajhe.

Planovi nove ministarke „predimenzionirani“?

Priznata stručnjakinja u oblasti energetike Klaudija Kemfert iz Instituta za podršku privrede" (DIW) rekla je za njemačke medije da su planovi nove ministarke „potpuno predimenzionirani“.

Navela je da postoje alternative u energiji vodene snage, stvaranju fleksibilnosti u sistemu i velike baterije za čuvanje energije. A stručnjak za klimatske promjene organizacije Grinpis Martin Kajzer rekao je za DW da bi Njemačka konačno morala da razbije lance snabdjevanja fosilnom energijom i da se bržom izgradnjom obnovljivih izvora učini nezavisnom od uvoza. Prema njemu nova ministarka Rajhe ide u suprotnom smjeru, pojačavajući zavisnost od fosilnih energenata.

Ipak, novi kancelar Fridrih Merc je htio da obezbijedi novac za specijalni fond iz kojeg će se finansirati obnova infrastrukture u Njemačkoj. Ustav nije dozvoljavao toliko zaduživanje, a za promjenu te ustavne odredbe bila je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu.

Zeleni su na samom odlasku sa vlasti bili potrebni za tu većinu. Vješto su pregovarali s demohrišćanima. Ustavna odredba je promijenjena, Njemačka je mogla da odvoji novih 500 milijardi evra za ambiciozne planove nove vlade. Ali cijena podrške Zelenih za dvotrećinsku većinu u Bundestagu bila je – 100 milijardi evra, dakle ukupno petina posebnog fonda za zaštitu klime.

Pošto su ojačane nadležnosti Ministarstva ekonomije Ministarstvu za zaštitu okoline ostala je samo međunarodna zaštita klime. Novi socijaldemokratski ministar Karsten Šnajder za sada nije u centru pažnje.

Martin Kajzer smatra da novi ministar klimatsku politiku ispravno smatra dijelom međunarodne bezbjednosne politike i da globalnu zaštitu klime Šnajder mora da ojača uprkos Trampu.

Ipak, pitanje je da li će on umjeti da nametne svoje koncepte u njemačkoj Vladi, pored snažne ministarke ekonomije kao što je Rajhe.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku