Leticija Glik  [ DW ]

05. 06. 2025. 07:43

Nije polovno, nego je vintidž: šta kupuje Generacija Z?

Potraga za nekim posebnim komadom odjeće za Leoni je jedan od omiljenih hobija. Ali tu dvadesetsedmogodišnju studentkinju modnog dizajna ne interesuju nove kolekcije modnih kompanija. Ona traga za polovnom odećom, prije svega na internetu.

„To je kao digitalna potraga za blagom“, kaže Leoni. Najvažnije je unjeti prave ključne riječi – i to na različitim jezicima. Tako se može pronaći nešto zaista posebno.

Bolje nego „brza moda“

Leoni nije jedina koju fascinira polovna odjeća. To je već duže vrijeme trend, posebno među mladima od 15 do 30 godina, dakle kod takozvane Generacije Z.

Polovna odeća je u stvari oduvjek bila dio omladinske mode, ali ono što je novo jeste njen tretman u medijima, kaže Elke Gaugele, profesorka mode i stila na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.

Kupovina polovne odjeće nekada je podrazumjevala preturanje po zagušljivim i pretrpanim prodavnicama, a sada već godinama cveta onlajn-trgovina polovnih proizvoda. Promjena imidža se ogleda i u novom rečniku koji se koristi: ne kaže se „polovno“ – nego „vintidž“.

Po definiciji, vintidž znači da je taj komad odjeće star najmanje 20 godina. Ali na internetu se to ne shvata tako ozbiljno. Pod heštegom #vintage nudi se i mnogo mlađa odjeća, pa i ona tzv. „brza moda“. Termin vintidž tu pruža osjećaj ekskluzivnosti, a to često i podiže cijenu.

Zašto je vintidž tako privlačan?

„Kupovina vintidž odjeće usko je povezana sa samopercepcijom“, kaže modna novinarka i konsultantkinja za društvene medije Valentina Herbort. Ona vodi Instagram-kanal o „najvažnijim stvarima u modi i (pop) kulturi“. Ima skoro 70.000 pratilaca, uglavnom pripadnika Generacije Z.

Herbort objašnjava da je taj trend prvenstveno odgovor na želju za individualnošću. „Zbog globalizacije, Generacija Z ima znatno širi spektar modnih izbora nego prethodne generacije. To kod njih rađa želju da pronađu svoj individualni stil.“

Ali u digitalno doba, gdje se trendovi šire u realnom vremenu, to nije tako lako. „Svi gledamo iste serije i imamo istu inspiraciju. Zato svi kupujemo iste 23 stvari u Zari, čak i kada ih ima stotinu za izbor. To je kod Generacije Z još gore nego kod drugih generacija.“

Kvalitetnije nege novo

Pored želje da se bude jedinstven, Valentina Herbort ukazuje i na interesovanje za sam proizvod. Generacija Z više nego prethodne generacije pridaje veliku važnost kvalitetnim materijalima. Nove farmerke su, na primjer, lošijeg kvaliteta nego stare. „Kada nosite neke iz prošlosti i neke koje su šivene danas, odmah primjećujete razliku. To je jak argument u trgovini: kupiti nešto što je bolje, a ne nešto što je jeftinije.“

Tzv. održivost i fer uslovi prilikom proizvodnje takođe igraju važnu ulogu za mlade prilikom kupovine odeće. Industrija brze mode odavno je na meti kritika zbog loših uslova rada, nedovoljnih plata i zagađenja životne sredine. Vintidž trend je „reflektivni odgovor Generacije Z“, kaže prof. Elke Gaugele.

Svijest o održivosti?

Dati drugi život odjeći i time očuvati resurse jeste u osnovi održivost, ali istraživač trendova Ajke Vencel sumnja da će vintidž trend dovesti do toga da se manje kupuje brza moda. „Vintidž nije izlaz iz potrošačkog društva“, kaže.

To se potvrđuje kada se na primjer pogleda po društvenim mrežama: nema baš mnogo veze sa sviješću o održivosti na video-snimcima raspakivanja porudžbina.

Pored toga, i vintdidž je podložan ciklusima trendova, baš kao i ostatak svijeta mode. Drugim riječima: nije popularno samo ono što je staro, već postoje i promjenljivi prioriteti. Trenutno je „in“, na primjer, „Y2K“, moda koja slavi 2000-te – pantalone koje se nose veoma nisko, sa puno šljokica i namjerno jeftinog izgleda. „Brzi vintidž“, kako kaže Ajke Vencel.

Više od trenda?

Valentina Herbort ipak smatra da je vintidž pozitivna stvar u smislu održivosti. „Vjerujem da smo svedoci društvene promjene. Ljudi shvataju prednost kvalitetne polovne odjeće i dugoročno biraju vintidž umjesto brze mode.“

To je želja i Sandre Kalderon iz Kolumbije. Ona prodaje posebne i jedinstvene komade preko svog Instagram-profila „Revancha Vintage“. I u njenoj zemlji, predstava o vintidž odjeći se mijenja: to nije više polovna odjeća, to su jedinstveni komadi od kojih svaki ima svoju priču.

Psmatrajući tržište vintidž robe u Evropi, ona kaže: „Postoji širok asortiman veoma kvalitetne vintidž odeće, ali cijene su ponekad naduvane — zato što je to u trendu. Ponekad vintidž predmet košta više od nečeg novog. To je u suprotnosti sa idejom da vintidž treba da bude pristupačna opcija.“

A njena vizija za budućnost: „Vintidž i polovna moda ne bi trebalo da budu samo trend, već prvi izbor.“ Pogled u Leonin ormar vjerovatno bi joj prijao: već je 90 odsto ispunjen vintidž stvarima.