Karin Kenig (ARD)  [ DW ]

19. 06. 2025. 07:55

Biometeorološke prognoze: Da li vrijeme stvarno utiče na zdravlje?

Od napada migrene, preko problema sa krvnim pritiskom, pa sve do upale slijepog crijeva – lista simptoma koji se često pripisuju vremenskim uslovima je duga.

Prema jednoj anketi sprovedenoj po nalogu Njemačke meteorološke službe (DWD) iz 2021. oko polovine ljudi u Njemačkoj(46%) smatra sebe meteoropatama.

Zato mnogi sajtovi pored klasičnih vremenskih prognoza nude i takozvane biometeorološke izvještaje. Međutim, ko pogleda više različitih sajtova, brzo će primijetiti da se prognoze često znatno razlikuju.

Pored toga, svaki sajt može imati sopstvenu listu simptoma koje povezuje sa vremenom. Dok se Njemačka meteorološka služba (DWD) ograničava na podatke o astmi, reumi, kardiovaskularnim problemima i opštim tegobama, prema sajtu Donnerwetter.de, vrijeme može biti odgovorno čak i za upalu slijepog crijeva i neuroze.

Osjetljivost na vrijeme ili meteoropatija?

U osnovi treba praviti razliku između meteoropatije i osetljivosti na vrijeme, kaže biometeorološkinja Katrin Grao iz Centra za medicinsko-meteorološka istraživanja Njemačke meteorološke službe (DWD).

Ljudi osjetljivi na vrijeme imaju neku osnovnu bolest koja je naučno dokazano pod uticajem vremenskih uslova.

Tu spadaju, na primjer, bolesti kardiovaskularnog sistema koje se pogoršavaju pri ekstremnim temperaturama, kao što je pokazala jedna studija urađena po nalogu DWD-a još 2012. Takođe, veza između pojačanog prisustva polena i alergija, kao i hladnoće i simptoma astme, smatra se naučno potvrđenom.

Meteoropate, s druge strane, uglavnom prijavljuju opšte tegobe kao što su malaksalost ili migrena.

„Tu ima mnogo toga što zavisi od ličnog osjećaja ljudi, ali se ne može jasno dokazati studijama", objašnjava Grao.

Neke studije uspijevaju da dokažu efekte, dok druge ne. To je, između ostalog, zato što se mnoge studije fokusiraju samo na pojedinačne vremenske faktore kao što su pritisak, vlažnost, temperatura ili zagađenje. Zbog toga je, prema Grao, teže uočiti veze. Dodatno, metodologija se razlikuje od studije do studije, a i opšte zdravstveno stanje učesnika nije uvijek isto.

Sve u svemu, nauka se slaže da na „zdravlje utiče kombinacija različitih vremenskih faktora", kaže biometeorološkinja.

Neki uzročno-posljedični odnosi nisu dokazani

Ali kada je riječ o biometeorološkim prognozama koje se odnose na šizofreniju, upalu slijepog crijeva ili neuroze, treba biti oprezan, kaže Andreas Macarakis, bio- i ekometeorolog sa Univerziteta u Frajburgu.

„Tu su podaci veoma oskudni", kaže Macarakis. Govoriti o pouzdanoj vezi i davati prognoze u tim slučajevima, prema njegovim riječima, bilo bi neodgovorno.

Prikupljanje pouzdanih podataka o vezi između vremena i simptoma predstavlja izazov, jer je vrijeme samo jedan od mnogih faktora – pored prethodnih bolesti, stresa, ishrane i hormona – koji utiču na naše stanje.

Ko treba a ko ne treba da prati prognoze?

U osnovi, ljudi ne bi trebalo slijepo da vjeruju biometeorološkim prognozama, jer one ne važe jednako za sve ljude, smatra Katrin Grao. „Zdravstveno stanje je individualno, pa tako svaka osoba reaguje drugačije na iste vremenske uslove."

Zato ona ne bi preporučila svakome da svakodnevno prati biometeorološke izvještaje. To bi kod nekih ljudi moglo da izazove tegobe, zbog psiholoških faktora kao što su negativna očekivanja. „I onda možda dobijete glavobolju koju inače ne biste imali."

Za osobe osjetljive na vrijeme, s druge strane, naučno potvrđene prognoze mogu biti korisne kako bi planirale svakodnevne aktivnosti i izbjegle opterećenja.

Osobe koje su zdrave, ali imaju osjećaj da se lošije osjećaju pri promjeni vremena, mogu svjesno trenirati sposobnost tijela da se prilagodi vremenskim promjenama, kaže Andreas Macarakis.

U to spadaju prije svega fizička aktivnost, dovoljno sna i zdrava ishrana. Takođe, tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom, kao i Knajpove kupke, mogu pomoći, prema riječima ovog biometeorologa.

Vrućina kao zdravstveni rizik

Zdravstvene tegobe koje nastaju usled veoma visokih temperatura razlikuju se od meteoropatije.

Vrućina je trenutno najopasnija posljedica klimatskih promjena u Njemačkoj, sa direktnim uticajem na zdravlje, kaže Julija Šojerer koja vodi radnu grupu za globalno zdravlje i klimatske promjene u Kliničkom centru LMU u Minhenu. Prema njenim riječima, hronične bolesti se pogoršavaju tokom vrućina.

„Primjećujemo, na primjer, češće intervencija hitne pomoći, više prijema u bolnice i posjeta ljekarima opšte prakse", kaže Šojerer.

Vrućina negativno utiče i na trudnoće i težinu novorođenčadi.

„Takođe bilježimo povećanu smrtnost tokom toplotnih talasa – naročito kod starijih osoba."

Promjene vremena izazvane klimatskim promjenama imaju i druge posljedice.

„Zbog promijenjenih i produženih vegetacionih sezona, povećano je opterećenje za osobe koje pate od alergije na polen", objašnjava Šojerer.

„Takođe imamo veće opterećenje za osobe sa bolestima pluća zbog sve većeg zagađenja vazduha."

Kako bi se zaštitili od posljedica ovih promjena, pogođene osobe mogu preduzeti različite mjere. „Na primjer, mogu sa svojim ljekarom prije početka ljeta razgovarati o tome da li je potrebno prilagoditi terapiju u slučaju velikih vrućina."

Za razliku od meteoropatije, Julija Šojerer ne preporučuje da se tijelo trenira fizičkom aktivnošću ili boravkom na otvorenom tokom vrućina. Naprotiv, važno je što manje izlagati se toploti

„Dakle, pokušati da se prostor u kome se boravi održi hladnim, prilagoditi aktivnosti, izbjegavati napore i unositi dovoljno tečnosti."

Kako nastaju biometeorološke prognoze?

Prema riječima portparolke sajta wetter.com, njihove prognoze o biometeorološkim uslovima zasnivaju se na meteorološkim podacima (kao što su temperatura, vazdušni pritisak, vlažnost vazduha, UV zračenje i prisustvo polena), u kombinaciji sa medicinsko-fiziološkim saznanjima, kakva objavljuje i Njemačka meteorološka služba (DWD).

Prema Katrin Grao, prognoze DWD-a zasnivaju se na aktuelnim medicinskim studijama. Pomoću posebnog modela svakodnevno se izračunavaju prognoze za različite regione Njemačke, a zatim ih provjerava biometeorolog.

Karsten Brant, direktor sajta Donnerwetter.de, navodi da se njihove prognoze oslanjaju na opsežnu i djelimično istorijsku zbirku biometeorološke literature, kao i na podatke prikupljene putem Gugl Trends.