Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Marsel Firstenau  [ DW ]

24. 06. 2025. 11:28

Njemački sud ukinuo zabranu ekstremno desničarskog magazina

Može da bude zadovoljan: glavni urednik magazina Kompakt Jirgen Elzeser u sudu u Lajpcigu 24. juna 2025. nakon izricanja presude

Desničarskom ekstremističkom časopisu Kompakt dozvoljeno je da nastavi da izlazi u Njemačkoj, uprkos svojim neustavnim tendencijama. Savezni upravni sud u Lajpcigu ovog utorka (24. jun) ukinuo je zabranu za „Compact-Magazin GmbH“ i sve njegove publikacije koje je izdalo Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova. U svom obrazloženju, predsjedavajući sudija Ingo Kraft naveo je da neustavne aktivnosti i izjave udruženja još nisu dostigle „prag“ neophodan za zabranu.

Kada je u julu 2024. uvođenja zabrana, tadašnja njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer govorila je o „teškom udarcu za desnoekstremističku scenu“. Obrazloženje je bilo da Kompakt otvoreno zastupa „rasno-nacionalistički društveni koncept“ i djeluje „borbeno i agresivno“ protiv demokratije, vladavine prava i ljudskog dostojanstva.

Međutim, već u avgustu prošle godine, taj magazin, koji je Ured za zaštitu ustavnog poretka klasifikovan kao „potvrđeno desnoekstremistički“, počeo je ponovo da izlazi – nakon što je glavni urednik Jirgen Elzeser to isposlovao u hitnom postupku pred Saveznim upravnim sudom u Lajpcigu. Sada je pak i u glavnom procesu potvrđeno da Kompakt smije i dalje da izlazi.

„Remigracija“ i „kult krivice“ spadaju pod slobodu mišljenja

Već tokom hitnog postupka, sud je izrazio sumnju da li su prilikom zabrane u dovoljnoj mjeri uzete u obzir sloboda štampe i mišljenja. I u usmenom ročištu 10. i 11. juna, ta tema je bila u centru pažnje. Predsjedavajući sudija naglasio je da izrazi poput „remigracija“ i „kult krivice“ spadaju u domen slobode mišljenja. Isto važi i za teorije zavjere i revizionističke teze o istoriji.

„Nemačka za Nemce“ – tipičan naslov „Kompakta“, magazina kojeg štiti sloboda štampe i izražavanja

„Remigracija“ je u desnoekstremističkim krugovima izraz koji se koristi za masovno protjerivanje migranata i njihovih potomaka rođenih u Njemačkoj, pod određenim uslovima. A pojmom „kult krivice“ omalovažava se kritičko suočavanje sa zločinima iz doba nacizma. To su teme koje već dugi niz godina čine okosnicu članaka, videa i intervjua koje Kompakt objavljuje.

Dobri prijatelji: Jirgen Elzeser i Martin Zelner

Glavni urednik magazina Jirgen Elzeser njeguje posebno bliske odnose s bivšim portparolom Identitetskog pokreta Austrije (IBÖ), Martinom Zelnerom. Taj desnoekstremistički aktivista često se pojavljuje u Kompaktu. Bio je i centralna figura na okupljanju ultrakonzervativaca u Potsdamu u novembru 2023, o kojem je platforma „Korektiv“ ekskluzivno izvještavala. Navodno je i tada bilo riječi o planovima za protjerivanje osoba s migrantskim porijeklom iz Njemačke.

Martin Zelner, vodeća ličnost Identitetskog pokreta, pozira ispred prodavnice u Berlinu

Elzeser nije ni tokom usmenog ročišta pred Saveznim upravnim sudom krio koliko cijeni Zelnera. Otvoreno je govorio o tome da od njega očekuje više pažnje i više kupaca za svoje publicističke proizvode. Riječ je o čovjeku koji u izdavačkoj kući desnoekstremnog ideologa Geca Kubičeka objavljuje knjige s naslovima poput „Promjena režima zdesna“ ili „Zamjena stanovništva i veliko resetovanje“.

Da li „Kompakt“ želi da ukine demokratiju?

U Kompaktu se često čuju slični tonovi. Na to se pozivala i bivša ministarka Fezer kada je donijela odluku o zabrani tog magazina. Jedan od argumenata bio je da ta medijska kuća propagira rušenje sistema. Tome u prilog idu citati iz Kompakta, poput: „Suverenitet naroda i sloboda pojedinca mogu ponovo da se uspostave samo ako se slomi državni suverenitet – koji je u stvarnosti tiranija režima.“

„Novi fašizam“ - naslovna strana jednog broja časopisa „Kompakt“, a iznad toga su poslanica Evropskog parlamenta iz redova nemačkog FDP-a Mari-Agnes Štrak-Cimerman, ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) i bivša ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD)

Fezer je tada rekla da magazin na nečuven način huška protiv Jevreja, osoba s migrantskom pozadinom i protiv parlamentarne demokratije. „Kompakt je centralni glasnogovornik desnoekstremističke scene“, naglasila je ta političarka socijaldemokrata (SPD).

„Agitacija protiv savezne vlade“

Na sudu su Elzeserovi advokati branili jezik i sadržaje Kompakta kao „angažovano novinarstvo“, koje je „izvan mejnstrima“, a sam glavni urednik predstavljao se kao dosledni demokrata. To je u velikoj suprotnosti s aktuelnim izvještajem Ureda za zaštitu ustavnog poretka u kojem, između ostalog, piše: „Glavno obilježje mnogih objavljenih sadržaja je agitacija protiv savezne vlade i generalno protiv političkog sistema.“

Bez rezervi prema AfD, partiji koja je u Nemačkoj klasifikovana kao delom desno ekstremistička: Jirgen Elzeser na konferenciji te stranke u Magdeburgu 2024. godine

Još 2018. se u magazinu Kompakt moglo pročitati gdje i kako je Elzeser politički pozicioniran: u okruženju tada već raspuštene rasističke organizacije Patriotski Evropljani protiv islamizacije Zapada (Pegida), Identitetskog pokreta (IB) i od strane Ureda za zaštitu ustavnog poretka nadgledane stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i desnoekstremnog udruženja „Jedan odsto“.

„Svi zajedno kao jedna pesnica“

Zajedno s njima, glavni urednik Kompakta već tada je imao velike planove i govorio je: „Svi zajedno – u velikom jedinstvu: Pegida, IB, AfD, Jedan odsto, Kompakt! To je pet prstiju, svaki od njih se može slomiti, ali svi zajedno su jedna pesnica!“

Savezni upravni sud Njemačke u Lajpcigu odlučio je da Elzeser i njegova medijska kuća i dalje mogu da nastave u tom tonu.

Novinar Deniz Jučel je još ranije, nakon usmenog ročišta, u listu Velt napisao da Jirgen Elzeser i prije glavne presude može da se osjeća kao pobjednik. Razlog: bivša ministarka unutrašnjih poslova mu je zabranom dala priliku da sa „svojim ekstremnodesničarskim magazinom za budale sebe predstavi kao heroja slobode štampe“.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније