Nik Martin  [ DW ]

27. 06. 2025. 09:34

Rijetke sirovine: Moćno kinesko oružje

Značaj Kine na tržištu rijetkih zemnih metala bio je snažna toljaga u pregovorima sa SAD nedavno u Londonu. Kina kontroliše oko 60 odsto svjetske proizvodnje rijetkih sirovina, i gotovo 90 odsto prerade.

U aprilu je Kina ograničila globalnu ponudu uvođenjem izvoznih kontrola za sedam rijetkih sirovina i stalnih magneta.

Ograničenja, kao reakcija na carine koje je uveo predsjednik SAD Donald Tramp na kineski izvoz, pokazala su slabosti SAD koje nemaju sopstvene kapacitete za preradu.

„Cjelokupna svjetska ekonomija zavisi od tih magneta iz Kine“, kaže Jost Vibeke, iz berlinskog istraživačkog instituta Sinolitiks specijalizovanog za Kinu. „Ako se njihov izvoz zaustavi, to će se osjetiti širom svijeta“, dodaje on za DW.

Tanje zalihe rijetkih sirovina

Prekidi u lancima snabdijevanja koji su uslijedili teško su pogodili američku industriju. Proizvođač automobila Ford objavio je sredinom juna da će smanjiti proizvodnju SUV vozila u Čikagu zbog nestašica.

Dobavljači automobilskih djelova Aptiv i BorgVarner saopštili su da razvijaju motore sa minimalnim ili nikakvim sadržajem rijetkih sirovina kako bi spriječili buduće nestašice.

Majkl Dan, savjetnik za auto-industriju specijalizovan za Kinu, rekao je za Njujork tajms da bi kineska ograničenja mogla „da zaustave američke fabrike automobila“.

Prema Američkoj privrednoj komori u Kini, tri četvrtine američkih kompanija očekuje da će njihove zalihe rijetkih sirovina biti iscrpljene u roku od tri mjeseca.

Američki proizvođači vrše pritisak na pregovore o ukidanju ograničenja. U Londonu je Kina pristala da ubrza izdavanje izvoznih dozvola. Međutim, nije jasno da li se to odnosi i na američke odbrambene kompanije, kojima su ovi minerali potrebni za avione i raketne sisteme.

Gabrijel Vildau, direktor njujorške konsultantske firme Teneo, upozorava da kineski sistem izvoznih dozvola nije samo reakcija na Trampove carine i prijetnje – taj sistem dozvola će ostati.

Vildau je u obavještenju klijentima napisao da „prekidi u isporuci ostaju sveprisutna prijetnja“. Kina, dodaje, želi da zadrži uticaj na Vašington.

I Evropi su potrebne rijetke sirovine

SAD nisu jedina zemlja koja se suočava sa nestašicom rijetkih sirovina. Evropska unija se oslanja na Kinu za 98 odsto nabavke magneta od retkih sirovina, koji se koriste za auto-djelove, borbene avione i medicinske dijagnostičke uređaje.

Evropsko udruženje proizvođača auto-djelova upozorilo je početkom mjeseca da sektor već doživljava „ozbiljne poremećaje“ zbog kineskih izvoznih ograničenja. To je dovelo do zatvaranja više proizvodnih linija i fabrika širom Evrope, a u narednim nedjeljama se očekuju dodatni efekti zbog iscrpljenih zaliha.

Alberto Prina Čerai, istraživač sa Italijanskog instituta za međunarodne političke studije, kaže za DW da Brisel hitno mora da kupi vrijeme.

„Što se tiče obima, mi ne možemo da stignemo Kinu“, upozorio je. Iako je potpuno razdvajanje od Kine kratkoročno „nezamislivo“, EU bi trebalo da „upravlja ovom međuzavisnošću dosljednom industrijskom strategijom“.

Evropska komisija želi da se u okviru Smjernice o kritičnim sirovinama do 2030. godine u EU proizvede 7.000 tona magneta.

Planira se nekoliko rudarskih, rafinerijskih i reciklažnih projekata. Tokom godine treba da se otvori ogromni pogon za preradu rijetkih sirovina u Estoniji, a još jedan veliki pogon na jugozapadu Francuske trebalo bi da počne da radi 2026.

G7: Sirovine na dnevnom redu

Pošto se kineska dominacija ne može brzo slomiti, lideri zemalja G7 dogovorili su na samitu sredinom juna u Kanadi strategiju za sprječavanje nestašica rijetkih sirovina.

U planu su obećali su zajednički odgovor na namjerno remetilačko ponašanje na tržištu, kakvo je sprovela Kina, kao i mjere za diverzifikaciju proizvodnje i snabdijevanja.

Nakon kineskih 44 miliona tona rijetkih sirovina, Brazil, Indija i Australija, prema podacima američkog Geološkog zavoda, raspolažu narednim po veličini zalihama od ukupno oko 31,3 miliona tona. Oko dvadeset miliona tona je nedavno otkriveno u Kazahstanu.

SAD i Australija su najviše napredovale u proizvodnji rijetkih sirovina. Planovi drugih zemalja još su u početnoj fazi – moraju se uzeti u obzir ekološki aspekti i obezbijediti masne investicije.

SAD i EU već su potpisale sporazume o saradnji, a 2023. godine je rudarski projekat Tanbriz u južnom Grenlandu ocijenjen kao najveći projekat za rijetke sirovine s procijenjenih 28,2 miliona tona minerala.

Rojters je početkom mjeseca izvijestio da će američka Izvozno-uvozna banka odobriti zajam od do 104 miliona eura operateru Tanbriza. To bi bila prva inostrana investicija Trampove administracije u rudarski projekat.

Kina i dalje drži prvu poziciju

To je još jedan pokazatelj sve važnije uloge Grenlanda u svjetskoj ekonomiji.

Ali, dok se isporuke retkih sirovina značajno ne povećaju, Kina će i dalje koristiti kritične sirovine kao moćno geopolitičko oružje.

Vibeke iz Sinolitiksa nije siguran da će druge zemlje ikada uspjeti da se oslobode kineskog stiska kada su u pitanju rijetke sirovine zbog ogromne cjenovne prednosti Narodne Republike.

„Čim Kina ublaži izvoznu kontrolu, cijene će pasti i situacija sa snabdijevanjem će se smiriti. Niko više neće govoriti o prekomjernoj zavisnosti od Kine, jer će se tada sve svesti na cijenu“, dodaje Vibeke za DW.

„Rudnici i rafinerije van Kine moraju da se takmiče sa tim cijenama, što obično nije izvodljivo.“