Sergej Satanovski  [ DW ]

14. 07. 2025. 14:41

Zašto Rusija pojačava napade na Ukrajinu?

Rusija je u posljednje vrijeme izvela čitav niz žestokih kombinovanih napada na Ukrajinu. Ono što se dogodilo u noći 4. jula u Kijevu, ukrajinski mediji nazivaju „noć pakla“. Ruska vojska je upotrebila više od 500 dronova i rakete tipa Kinzhal i Iskander. Nakon toga je čak i predsjednik SAD Donald Tramp, koji se ranije predstavljao kao posrednik u sukobu između Rusije i Ukrajine, izjavio da je razočaran Rusijom i kritikovao predsjednika Vladimira Putina:

„Putin nam podvaljuje gomilu gluposti“, rekao je Tramp i dodao da je ruski predsjednik „uvijek vrlo ljubazan“, ali da se to na kraju „ispostavi kao beznačajno“.

Nedugo poslije tih izjava, SAD su, prema navodima agencije Rojters, obnovile isporuke određenih vrsta oružja Ukrajini – konkretno artiljerijskih granata i samohodnih haubica.

Proizvodnja hiljada dronova mjesečno

Zahvaljujući proširenju sopstvene proizvodnje dronova, Rusija je danas u stanju da izvodi ovako žestoke napade. Više nije zavisna od Irana.

„Rusija koristi dronove od 2022. ali se razmjera promijenila. Sada se proizvode hiljade, možda čak i desetine hiljada dronova mjesečno. To je dovoljno da se preoptereti većina odbrambenih sistema koji su dizajnirani za presretanje raketa““, kaže stručnjak za vojnu tehnologiju Dejvid Hembling za DW.

Pukovnik austrijske vojske Markus Rajsner naglašava da Rusija ne bi mogla da izvodi ovako masovne napade bez pomoći drugih zemalja. Kina, kaže, isporučuje Rusiji delove koji se koriste za proizvodnju dronova, dok Sjeverna Koreja snabdijeva Moskvu balističkim raketama. „Jasno je da se Rusija ovdje oslanja na podršku drugih zemalja“, zaključuje Rajsner za DW.

Šta Putim hoće da postigne ovim napadima?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje mišljenje o tome zašto Rusija pojačava granatiranje glavnog grada. Vladimir Putin, kako kaže, „želi da ljudi pate i da bježe iz Ukrajine, da se kuće, škole – njihov život – unište svuda, ne samo na frontu“, prenosi ukrajinski portal NV.

„Njujork tajms“ piše, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, da Rusija na ovaj način želi da slomi ukrajinsku odbranu u narednim mjesecima.

Pukovnik Rajsner smatra da Putin posljednjim kombinovanim napadima pokušava da ostvari dva strateška cilja: prvo, da uništi vojno-industrijski kompleks Ukrajine, i drugo, da napadima na civile utiče na javnost.

„Ciljanim napadima na stanovništvo, koje se terorom dodatno slabi, indirektno se pokušava izazvati pritisak na ukrajinsku vladu“, objašnjava on.

Počinje li ruska ljetnja ofanziva?

Mnogi vojni analitičari očekuju da će Rusija ovog ljeta započeti novu ofanzivu. Njemački politikolog Andreas Hajneman-Grider vidi u pojačanim napadima dio te kampanje.

Cilj Rusije je, smatra on, da oslabi ukrajinsku protivvazdušnu odbranu do te mjere da se gubici ne mogu nadoknaditi zapadnim isporukama oružja.

To bi takođe mogao biti znak da se Rusija priprema za „odlučujuću bitku“, pretpostavlja Hajneman-Grider. Ne isključuje mogućnost da Rusija do kraja ove ili početka naredne godine uspije Ukrajinu da dovede u takvu situaciju - da mora da prihvati zahtjeve Kremlja.

Šta Zapad može da učini?

U razgovoru za DW, stručnjaci izražavaju uvjerenje da Zapad mora da djeluje odlučnije kako bi Rusiji oduzeo inicijativu na frontu.

Na Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja je nedavno održana u Rimu, predsjednik Zelenski izjavio je da je Ukrajina pronašla rješenje za odbijanje ruskih napada: presretačke dronove. Istovremeno je naglasio da su odbrambenom sektoru njegove zemlje hitno potrebna velika ulaganja.

Pukovnik Rajsner potvrđuje da Ukrajina već ostvaruje dobre rezultate u proizvodnji sopstvenih dronova. Ipak, ne može da se odrekne zapadne podrške.

„Potrebna je pomoć Zapada, posebno kada je riječ o specijalizovanim sistemima naoružanja, poput raketnih sistema Patriot za protivvazdušnu odbranu.“

Njemački kancelar Fridrih Merc ranije je izjavio da je Njemačka spremna da kupi te sisteme od SAD za isporuku Ukrajini. Donald Tramp je u nedjelju pred novinarima izjavio da će poslati Ukrajini „vrlo sofisticirano oružje“ i da će to oružje „100 odsto biti plaćeno“. Pojasnio je da se radi o raketnim sistemima koje će platiti NATO.

Kako bi se zaista pružila efikasna pomoć, Zapad mora da prevaziđe strahove da bi isporučeno oružje moglo pasti u ruske ruke, smatra Hajneman-Grider. Neke zapadne firme iz oblasti naoružanja, kaže, plaše se da bi u tom slučaju mogle da izgube tehnološku prednost. Osim toga, zabrinute su da bi osnivanje zajedničkih preduzeća s Ukrajinom moglo da snizi cijene njihovih proizvoda. „Takav način razmišljanja, po mom mišljenju, mora da se prevaziđe“, poručuje ovaj stručnjak.