- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
01. 08. 2025. 13:03
„Albanski model“ pod znakom pitanja
Evropski sud pravde svojom presudom podiže prag za određivanje koje su to sigurne zemlje porijekla – dakle zemlje čiji državljani nemaju pravo na azil u Evropskoj uniji. Zemlje-članice EU smeju da sastavljaju liste zemalja sigurnog porijekla samo ako javno objave izvore na osnovu kojih su donijele procjenu. Osim toga, važi i pravilo da kompletno stanovništvo u toj zemlji mora biti bezbjedno, odlučile su sudije u Luksemburgu.
U ovom postupku radilo se o spornom italijanskom tzv. „albanskom modelu“ za brze postupke u vezi sa azilom u inostranstvu. Određivanje sigurnih zemalja porijekla je osnovni preduslov za sprovođenje tog modela.
Ko dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla i podnese zahtjev za dobijanje azila u EU, može biti odbijen brže. Zemlje EU mogu same da odlučuju koje države smatraju sigurnim. Sud EU sada propisuje da ta procjena mora biti provjerljiva.
Takođe, prema presudi, države-članice – barem dok ne stupi na snagu nova regulativa EU o azilu – ne smiju treću zemlju da označe kao „sigurnu“ ako određene grupe ljudi, poput homoseksualaca, nisu u toj zemlji bezbjedne.
Pozadina: italijanski „albanski model“
U konkretnom slučaju koji je doveo do presude, dvije osobe iz Bangladeša podnijele su tužbu zbog odbijanja njihovih zahtjeva za dobijanje azila, jer je Italija njihovu zemlju porijekla označila kao sigurnu. Oni su bili među migrantima koje je Italija prebacila u kampove u Albaniji.
Osnovna ideja „albanskog modela“ jeste da se zahtjevi za dobijanje azila muškaraca odraslih migranata, a koji dolaze iz tzv. sigurnih zemalja porijekla i bivaju presretnuti na Sredozemnom moru, obrađuju u ubrzanim postupcima u inostranstvu. Italija je u tu svrhu sklopila sporazum sa Albanijom o izgradnji dva centra na albanskoj teritoriji.
To je prestižni projekat desničarske italijanske vladajuće koalicije pod premijerkom Đorđom Meloni, ali je trenutno obustavljen zbog otpora u italijanskom pravosuđu. Prema izvještaju organizacije za ljudska prava ActionAid i Univerziteta u Bariju, centri su tokom 2024. godine efektivno radili samo pet dana – i to uz veoma visoke troškove.
Tužba dvojice izbjeglica iz Bangladeša
Dvojica izbjeglica iz Bangladeša kasnije su stigli u Italiju i tamo pokrenuli sudski postupak. Pošto italijanski sud nije bio siguran da li je lista sigurnih zemalja porijekla u skladu s pravom EU, obratio se Sudu Evropske unije.
Presuda najvišeg evropskog suda relevantna je i za Njemačku, potvrđuje ekspertkinja za migraciono pravo Paulina Endres de Oliveira. I Njemačka ima svoju listu sigurnih zemalja, koja, pored članica EU, obuhvata i sve zemlje Zapadnog Balkana, kao i Gruziju, Ganu, Moldaviju i Senegal. „Evropski kriterijumi za klasifikaciju sigurnih zemalja porijekla važe i ovdje“, kaže Endres de Oliveira.
Ostaje nejasno šta će biti s „albanskim modelom“ nakon presude, kaže pravna ekspertkinja. „Još uvijek postoji niz pravnih pitanja u vezi s italijansko-albanskim modelom.“ Na primjer, nije jasno da li planirani smještaj za tražioce azila u takvim centrima pravno predstavlja pritvor. To bi bilo problematično, jer prema međunarodnom pravu, niko ne smije da bude pritvoren bez pravnog osnova – a podnošenje zahtjeva za dobijanje azila nije osnov za pritvor.