Hans Fajfer  [ DW ]

02. 08. 2025. 07:19

Pojam koji dijeli njemačku desnicu: AfD i „remigracija“

Zahtjevi za zatvaranjem granica, obustavom useljavanja i masovnim protjerivanjem ljudi iz Njemačke predstavljaju osnovnu ideološku tačku Alternative za Njemačku (AfD). Ta stranka već godinama zagovara radikalnu promjenu kursa u migracionoj politici Njemačke. I to ne bez uspjeha: na prošlim saveznim izborima Njemci su joj dali više od 20 odsto glasova i tako je učinili drugom najjačom strankom u Bundestagu.

Od tada AfD teži učešću u vlasti. Nedostaju joj, međutim, opcije za ostvarenje moći. Jer, stranka se tokom godina toliko radikalizovala, da nijedna druga stranka zvanično ne želi da sarađuje s njom.

Posebno svojim zahtjevom za milionskom „remigracijom“ AfD izaziva pažnju javnosti. Jer, koga tačno AfD želi da protjera iz Njemačke – to ostaje sporno čak i unutar same stranke.

„Izvorno je pojam remigracija u AfD-u korišćen kako bi se zamaglilo da stranka zapravo zahtijeva masovna protjerivanja“, objašnjava za DW politikolog Benjamin Hene sa Tehničkog univerziteta u Kemnicu koji istražuje populizam i desno-ekstremne stranke. „Pojam je postao poznat široj javnosti početkom 2024. godine, kada je Korektiv razotkrio konkretna razmišljanja u desno-ekstremnim krugovima o protjerivanju useljenika.“

Medijska kuća Korektiv, koja se – kako sama za sebe kaže – zalaže za „jačanje demokratije“, tada je izvijestila o sastanku desnih ekstremista u Potsdamu, na kojem je razmatran takozvani „Masterplan Remigracija“ austrijskog desnog ekstremiste Martina Zelnera. Među prisutnima su bili i neki funkcioneri AfD-a.

Izvještaj Korektiva izazvao je veliki talas protesta u Njemačkoj: milioni ljudi izašli su na ulice kako bi demonstrirali protiv fantazija o protjerivanju. Riječ „remigracija“ proglašena je 2023. i za „nepoželjnu riječ godine“. Otada se AfD žestoko brani od optužbi da želi da protjeruje i useljenike koji imaju njemačko državljanstvo.

Međutim, stranka se nije distancirala od tog pojma – naprotiv. U predizbornoj kampanji za Bundestag članovi stranke vodili su masivne kampanje sa zahtjevom za „remigracijom“. Vodeća kandidatkinja AfD-a za Bundestag, Alis Vajdel, neposredno pred izbore tražila je zbližavanje s desno-ekstremnim miljeom.

U govoru na partijskom kongresu u Ricu u januaru 2025. ponovila je zahtjev za protjerivanjima „u velikom obimu“: „A ako to treba da se zove remigracija, onda neka se zove re-mi-gra-ci-ja“, poručila je okupljenim članovima koji su joj aplaudirali.

Remigracija – desno-ekstremna šifra

Riječ „remigracija“ među desnim ekstremistima oduvijek je bila šifra za obnovu navodno etnički homogenog stanovništva u zemlji. Taj zahtjev snažno podsjeća na ubilačko doba nacističkog terora.

Pod diktatorom Adolfom Hitlerom nacistička Njemačka ubila je milione ljudi širom Evrope: Jevreje, Rome i Sinte, osobe s invaliditetom, homoseksualce i mnoge druge – jer nisu odgovarali nacističkom idealu njemačkog identiteta. Bili su terorisani i ubijani.

Pojam „remigracija“ zato je oduvijek služio i za umanjivanje onog na šta se zaista misli. U javnim raspravama pristalice su tvrdile da se time misli isključivo na protjerivanje stranaca koji se ilegalno nalaze u Njemačkoj.

Aktivisti iz krugova bliskih AfD-u, poput austrijskog desnog ekstremiste Martina Zelnera, godinama forsiraju zahtjev za „remigracijom“. Zelner želi da pomjeri „okvire onoga što se smije reći“ u ekstremno desnom pravcu. To i sam kaže. Riječ je o kulturnoj borbi s desnice.

Der Mentor von Martin Sellner, war Gottfried Küssel - Holocaustleugner und militanter rechtsextremer! Er war bereits in den 90ern aktiv am Aufbau der NSDAP-AO beteiligt, war dort ua. Für die Ausbildung mit Sprengstoff verantwortlich! https://t.co/dVPZj7lV4Z pic.twitter.com/K4bnLtEmgq

— Lotta Maier (@maier_lotta) January 23, 2024

Međutim, sve je više sudskih presuda u Njemačkoj koje Zelnera i njegove zahtjeve za remigracijom smatraju jasno protivustavnim. Tako je, na primjer, Savezni upravni sud u Lajpcigu u junu 2025, u okviru postupka zabrane jednog udruženja, ovako govorio o Zelneru: Njegove ideje krše ustavom zagarantovanu pravnu jednakost svih njemačkih državljana.

U obrazloženju presude o njegovim idejama remigracije stoji: „One polaze od potrebe očuvanja ’etnokulturnog identiteta’ i zato tretiraju njemačke državljane s migrantskim porijeklom kao građane drugog reda.“

To je, izgleda, podstaklo poznatog poslanika AfD-a u Bundestagu, Maksimilijana Kraha, da reaguje: „Zelnerov koncept je protivustavan“, izjavio je Krah na jednom događaju svoje poslaničke grupe u julu 2025.

AfD: Strah od pokretanja postupka zabrane stranke

Krah je jedan od najznačajnijih političara AfD-a. Njegovi nastupi su glasni i provokativni, često uz cigaru i šampanjac. Svojim kampanjama na TikToku uspio je da pridobije mnoge mlade birače za AfD. Krah je po struci pravnik – a sada se uključuje i u debatu o remigraciji.

Krah upozorava svoje partijske kolege da ne traže protjerivanje useljenika sa državljanstvom Njemačke: „Ruke dalje od državljana! Bez obzira na to koliko nas nerviraju!“

Njegov očigledni strah: bez jasnog distanciranja od Zelnerovog „koncepta remigracije“, AfD bi mogla da se suoči sa opasnošću da protiv nje bude pokrenut postupak zabrane pred Saveznim ustavnim sudom. Mnogi političari u Njemačkoj već mjesecima zahtijevaju takav postupak.

Politikolog Benjamin Hene kaže da mnogi vodeći političari AfD-a slijede logiku Kraha: „U AfD-u se osjeća strah zbog moguće inicijative za zabranu stranke. Ako bi do toga došlo, bilo bi korisno da stranka prethodno ublaži svoju retoriku.“

AfD je poslao signal u tom pravcu na svojoj poslaničkoj konferenciji početkom jula: za razliku od predizborne kampanje, u završnom dokumentu više se ne pominje „remigracija“. Da li je AfD na putu deradikalizacije?

Benjamin Hene je skeptičan: „Vidimo u istočnim djelovima zemlje pokrajinske ogranke stranke u kojima postoje sumnje u strategiju deradikalizacije, jer se dosadašnji uspjesi na pokrajinskim izborima pripisuju upravo radikalnom kursu.“

Političari AfD-a iz istočne Njemačke i dalje otvoreno zahtijevaju protjerivanje useljenika – čak i ako imaju njemačko državljanstvo.

Poslanica AfD-a: „Ti ljudi nam ovdje ne trebaju!“

Jedan primjer je poslanica AfD-a iz Brandenburga, Lena Kotre. Ona sebe naziva „glasnogovornicom za politiku remigracije“ svoje poslaničke grupe. Na jednom predavanju o „remigraciji“ u junu 2025. u Berlinu, zahtijevala je i protjerivanje useljenih njemačkih državljana.

Radi se o ljudima koji se, prema njenom mišljenju, ne uklapaju u njenu predstavu o njemačkom identitetu, na primjer zato što se ne „asimiluju“, tj. ne prilagođavaju: „Ti ljudi nam ovdje ne trebaju. Ti ljudi su teret. Ti ljudi moraju da napuste zemlju.“

Maksimilijan Krah je za desno-ekstremne krugove bliske AfD-u u međuvremenu postao neka vrsta nepoželjne osobe: njegov desno-ekstremni izdavač Gec Kubiček upravo mu je otkazao saradnju.

A i sam Krah često provocira na desnom kraju. Kako se odnosi prema njemačkom ustavu? U jednom podkastu s Kubičekom još u junu je rekao: „Moraćemo da se snalazimo s ovom državom. I nećemo moći uskoro da je zamijenimo.“

Predvidljivo? Osnovna prava u njemačkom ustavu, odnosno u Osnovnom zakonu, zaštićena su garancijom vječnosti.