Iva Manojlović, Vjosa Ćerkini  [ DW ]

10. 10. 2025. 12:29

Kosovo: Ni poslije izbora u nedjelju nema povratka na staro?

U blizini mosta na Ibru u Sjevernoj Mitrovici, gde više od 90 odsto stanovništva čine Srbi, atmosfera se vidno promijenila u posljednje tri godine. Toliko je, naime, prošlo otkad su srpske stranke bojkotovale kosovske izbore, a gradonačelnici albanske nacionalnosti preuzeli upravljanje opštinama na sjeveru.

Murali i grafiti na srpskom, po kojima su te opštine bile prepoznatljive, sada su nestali. Prekrečeni su svi nacionalni simboli Srbije. Srpskih zastava gotovo i da nema, iako su nekada visile gotovo sa svake bandere. Kosovskih policajaca, s druge strane, ima na svakom ćošku.

Nakon izlaska Srba iz kosovskih institucija u novembru 2022. godine, vlada kosovskog premijera Aljbina Kurtija sprovela je niz radikalnih mjera. Zabranjena je upotrebe dinara, zatvoreno je više od 60 službi i institucija koje su funkcionisale u okviru srpskog sistema, povećano je prisustvo policije – sve s ciljem jače integracije u kosovski sistem.

Posljedice promjena

Dvadesettrogodišnja studentkinja Milena Jevtić iz Sjeverne Mitrovice kaže da svakodnevno osjeća posljedice tih promjena. Ona, međutim, ne planira da glasa. Smatra da nijedna stranka nije u stanju da napravi promjenu.

„Sve i da se Srbi vrate na rukovodeća mjesta“, kaže, „opet u tome ne vidim nikakvo poboljšanje“.

Ipak, vjeruje da će većina srpskog stanovništva izaći na birališta.

Srbi će vjerovatno ponovo rukovoditi srpskim sredinama na sjeveru Kosova poslije lokalnih izbora u nedjelju (12. oktobar). Ali, da li će se išta promijeniti u životu lokalnih Srba? pic.twitter.com/lqs0gMeL9m

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) October 10, 2025

Veliki broj kosovskih Srba očekuje da Srpska lista, najveća srpska partija, osvoji većinu u sjevernim opštinama. Tako otprilike misli i Miodrag Marinković, izvršni direktor Centra za afirmativne društvene akcije (CASA) iz Sjeverne Mitrovice. Za DW kaže da će se vjerovatno dogoditi „da vlast formiraju politički predstavnici srpske zajednice“.

„Ono što će biti promjena je suštinski demokratski izraz zajednice“, kaže Marinković i dodaje: „Mi ne možemo očekivati ni od Srpske liste da u potpunosti radi u skladu s interesima srpske zajednice, kao što je bio slučaj i u prethodnom periodu, ali će se promijeniti to da će uticaj Prištine na događanja na lokalu biti sužen i da ćemo imati funkcionalnu lokalnu samoupravu koja, nadamo se, radi u interesu zajednice“.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Prištini Nedžmedin Spahiu smatra, međutim, da izbori zapravo daju legitimitet Kurtijevim mjerama: „Ne vjerujem da će biti ikakvih promjena. Naprotiv, preuzimanje Sjevera biće samo potvrđeno. Srbi će formalno upravljati samostalno, ali to neće donijeti nikakve rezultate niti promjene. Situacija se ne može vratiti na ono što je bilo prije incidenta u Banjskoj“, tvrdi Spahiu za DW.

Simboli kao okidač sukoba

Tenzije na Kosovu su posljednjih godina gotovo uvijek počinjale od nacionalnih simbola. Bilo da su u pitanju registarske tablice, zastave ili pečati na dokumentima, uvijek su izazivale velike sukobe – blokade puteva, zatvaranje graničnih prelaza i podizanje vojne gotovosti.

Za Miodraga Marinkovića, rizik od novih tenzija počinje promjenom vlasti.

„Prvi konflikt koji vidim biće oko obilježja – vraćanja srpske zastave na opštine i miješanje policije u to. Čini mi se da će od samog početka potezi lokalnih samouprava nailaziti na žestok otpor iz Prištine, uz korišćenje policijskih snaga, i da će prvi potezi lokalnih skupština biti propraćeni tenzijama i sukobima“, očekuje Marinković.

S druge strane, prof. Spahiu smatra da lokalne vlasti imaju pravo da vrate simbole i murale koji spadaju u opštinske nadležnosti.

„Mogu ponovo da ih postave. Čak i ako su to nacionalistički simboli, to je pitanje pravne interpretacije, a zakon se ne može tumačiti subjektivno. Takvih primjera ima i u drugim djelovima Kosova, što može da relativizuje problem“.

DW nije dobio odgovor od kosovske vlade na pitanje o tome kako će spriječiti potencijalne konflikte nakon izbora. Sličan tretman dobili smo i od predstavnika Srpske liste – ni oni nisu odgovorili na naše upite.

Stefan Veljković iz Srpske demokratije, jedne od opozicionih stranaka, kritikuje i Kurtijevu politiku, ali i odluke koje je u ranijem periodu donosila Srpska lista.

„Naša stranka će sprovesti potpunu reviziju rada opštinskih organa, pogotovu onih na visokim pozicijama i poništiti sve štetne odluke po lokalno stanovništvo“, najavljuje Veljković.

Građani bez velikih očekivanja

Što se tiče drugih djelova Kosova, a naročito Prištine, predizborna kampanja uoči lokalnih izbora tamo se uglavnom fokusira na pitanja infrastrukture, vrtića, parkova i saobraćaja. Albanac Selim Šerifi ne gaji velika očekivanja od predstojećih izbora.

„Mnogo je obećanja, ali, kao i uvijek, većina ostane samo na papiru. Prođu četiri godine, a promjena gotovo da nema“, kaže taj građanin Prištine.

Političke odluke i stalne tenzije sa sjeverne strane Ibra posljednjih godina dovele su do masovnog odlaska Srba. Prema izvještaju Međunarodne krizne grupe (ICG), od 2015. do 2023. na Kosovu živi oko 45.000 Srba manje.

Milena Jevtić iz Sjeverne Mitrovice ne planira da ode. A o izborima kaže: „Ne mislim da će se bilo šta promijeniti. Politika je takva kakva jeste.“