Kristina Gerhojser  [ DW ]

18. 10. 2025. 07:50

Ekonomska saradnja - novi strateški prioritet njemačke razvojne politike

Nakon smanjenja budžeta za osam procenata, na 10,3 milijarde eura ove godine, njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) preciznije definiše svoj profil. Jedan od strateških prioriteta jeste veća ekonomska saradnja sa odabranim državama tzv. Globalnog juga. Ministarka za ekonomski razvoj, Reem Alabali Radovan (SPD), je nedavno predstavila svoj akcioni plan „Snažna partnerstva za uspješnu svjetsku privredu“ - njemačkim privrednim udruženjima i predstavnicima kompanija u Berlinu i to u društvu ministra finansija i stranačkog kolege Larsa Klingbajla.

Ona je pozvala na privatne investicije: „Njemačkoj su potrebni partneri na Globalnom jugu, to jača našu privredu za budućnost.“ Kada partneri poput SAD postaju nesigurniji, mora se djelovati šire. „Takođe time šaljemo jasan signal regionima u kojima Rusija i Kina stiču sve veći uticaj“, rekla je Alabali Radovan.

Šta je novo?

Ubuduće bi privredna udruženja i pojedinačne firme trebalo da učestvuju u konsultacijama prije nego što započnu zvanični pregovori sa strateški važnim partnerima, kao na primjer uskoro u zapadnoafričkoj Gani. U cjelini, njemačka privreda biće uključena u izbor pet „rastućih privreda“. „Indija će biti svjetionik ovog novog, cjelovitog pristupa“, navodi se u akcionom planu.

BMZ takođe želi da obezbijedi da se ugovori unutar projekata razvojne saradnje češće dodjeljuju njemačkim ili evropskim firmama – prilagođavanjem kriterijuma tendera i uključivanjem kompanija u pojedinim slučajevima već u fazi razvoja projekata. Putem inicijative G20 „Compact with Africa“ trebalo bi da se pokrenu reforme u partnerskim državama kako bi se podstakla isplativost privatnih investicija. Na ovom planu BMZ sarađuje sa Saveznim ministarstvom finansija.

Ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbeil pozvao je da se istovremeno radi na lokalnoj proizvodnji dodate vrijednosti, restrukturiranju dugova i borbi protiv pranja novca – i da se pruži konkurencija Kini. „Kineske investicije u infrastrukturu i kineski krediti koji se nude djeluju u nekim zemljama Globalnog juga kao atraktivna ponuda koju mi u okviru naše razvojne saradnje predugo nismo davali", rekao je Klingbeil.

Investicije na afričkom kontinentu: potencijal za rast

Njemačke kompanije su u posljednje vrijeme investirale oko 13 milijardi eura direktno na afričkom kontinentu – što čini samo jedan procenat ukupnih njemačkih stranih ulaganja, prema podacima Saveznog ministarstva privrede i energetike (BMWi). Parlamentarni državni sekretar u BMWi, Štefan Rouenhof, založio se da se razvojna sredstva koriste „prateće“ – kako bi se smanjili rizici za njemačke firme i olakšao njihov ulazak na tržište.

Njemačka je 2024. godine partnerskim državama obećala oko 7,8 milijardi eura novih sredstava, a preko razvojnih banaka biće mobilisano i višestruko više kredita. Ali, kako kaže Rouenhof, „nažalost, mnoge njemačke kompanije od toga ne profitiraju“. Posebno bi trebalo ubrzati projekte u oblasti sirovina.

BMZ i BMWi planiraju da do kraja godine usvoje zajednički katalog mjera. „Upravo kod kobalta i bakra nema puta mimo Globalnog juga“, rekla je ministarka razvoja Alabali Radovan – ali je time izazvala i čuđenje na događaju u Berlinu. Jedan iskusni stručnjak za razvojnu saradnju u publici zapitao se gdje su nestali ključni principi poput ljudskih prava i demokratije: „Da li je ovo još razvojna saradnja ili čista spoljna ekonomija?“

Saradnja umjesto humanitarne pomoći

Menadžerka Debra Malova, afrička direktorka hemijskog i farmaceutskog giganta Bajer, koja se javila iz Najrobija, poručila je da ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija moraju ostati kompas za praksu. „Moramo preći sa sufinansiranja projekata na zajedničko pronalaženje rešenja“, rekla je Malova.

„Afričkim poljoprivrednicima ne treba sažaljenje, već sistemi koji funkcionišu.“ To se može postići samo kroz saradnju javnog i privatnog sektora. Bajer, na primjer, ulaže 32 miliona eura u Zambiji radi proizvodnje visokokvalitetnog hibridnog sjemena kukuruza. Time se može proizvesti kukuruz dovoljan za oko 30 miliona ljudi godišnje, dodala je Malova.

Pomoć kao sredstvo protiv migracija

Predsjednik Svjetske banke, Ađaj Banga, želio je da podstakne više spremnosti na preuzimanje rizika. Njegov primjer dobre prakse iz Indije trebalo bi da inspiriše Njemce: Svjetska banka i američka kompanija Google razvile su, uz pomoć vještačke inteligencije, alat koji poljoprivrednicima direktno na mobilnom telefonu prikazuje odgovarajući insekticid za njihovu žitaricu, kao i informaciju o tome gdje u blizini mogu da ga kupe.

„Pravo rješenje postoji samo ako se stvore radna mjesta za mlade ljude", rekao je Banga. Ako 800 miliona mladih u narednih 15 godina ne bude imalo nadu da mogu da zarade novac, lako je zamisliti posljedice: „više ilegalnih migracija ka Evropi".

Kako bi se to spriječilo, njemačko Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) i Svjetska banka žele zajednički da razvijaju ideje. Sledeća prilika za to biće jesenje zasijedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda ove nedjelje — njemačka ministarka za razvoj lično putuje u Vašington.