Oliver Piper  [ DW ]

29. 10. 2025. 11:18

Istraživanja pokazuju: Zadovoljstvo životom u Njemačkoj raste

Dva najnovija istraživanja „opipala su puls“ Njemcima – i došla do sličnog zaključka: stanovnici Njemačke ponovo su zadovoljniji svojim životom. „Atlas sreće 2025“ pokazuje da se raspoloženje nakon kriznih godina primjetno popravilo. Svaka druga osoba danas sebe opisuje kao veoma zadovoljnu. Do sličnog zaključka dolazi i BiB.Monitor Zadovoljstvo Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, koji se dodatno fokusira na to koliko su zadovoljni doseljenici u Njemačkoj. Katarina Špis, rukovodilac projekta BiB.Monitor, izjavila je za DW: „Kada je riječ o zadovoljstvu životom, zaista smo postigli određenu stabilizaciju i sada smo skoro na nivou prije pandemije korone. Kada napravimo razliku po grupama doseljenika, među onima koji dolaze iz istočne Evrope imamo veliki udio vrlo zadovoljnih ljudi. Takođe uočavamo takozvani ‘paradoks integracije’ – potomci doseljenika manje su zadovoljni od svojih roditelja koji su se doselili.“

Pojam „paradoks integracije" potiče od sociologa i istraživača integracije Aladina el-Mafaalanija. On je postavio tezu da s uspješnom integracijom raste i potencijal za konflikte. Kada naredne generacije doseljenika ne žele samo da učestvuju, već i da aktivno oblikuju društvo, to neminovno dovodi do sukoba. Istraživanje pokazuje da doseljenici imaju najviše vrijednosti „vrlo zadovoljnih ljudi“ – slijede osobe bez migracione pozadine, a zatim potomci doseljeničke generacije. „Nalaz da potomci nisu toliko zadovoljni može se povezati s tim da očekivanja možda nisu u potpunosti ispunjena, kao i da integracija nije funkcionisala onako dobro kako su to priželjkivali i sami ispitanici i društvo u cjelini“, kaže Špis.

Najzadovoljniji u Njemačkoj: doseljenici iz istočne Evrope

Čini se, međutim, da se integracija doseljenika iz istočne Evrope odvija uspješnije – gotovo svaka četvrta osoba iz te grupe veoma je zadovoljna svojim životom u Njemačkoj, vjerovatno i zbog veće kulturne bliskosti stanovništva. S druge strane, postoji znatno visok udio doseljenika iz Azije i Afrike koji su sa svojim životom u Njemačkoj manje zadovoljni: preko trećine – više nego u bilo kojoj drugoj grupi. Mogući razlozi:iskustva diskriminacije i rasizma, veća kulturna distanca ili teži migracioni putevi.

Ipak, razlike su velike u zavisnosti od zemlje porijekla. Među doseljenicima koji su u Njemačku stigli 2015. i 2016. godine, slika je mješovita: skoro svaki treći izbjeglica iz Sirije veoma je zadovoljan svojim životom, dok je otprilike isti broj doseljenika iz Iraka ili Eritreje nezadovoljan svojom situacijom. Moguće objašnjenje: sirijskim izbjeglicama je u većini slučajeva dodijeljen viši stepen zaštite, uključujući mogućnost spajanja porodice.

Njemački jezik kao ključ integracije i zadovoljstva

Za Ukrajince i Ukrajinke koji su u Njemačku stigli od februara 2022. godine, s početkom ruskog napada, važi sljedeće: njihovo životno zadovoljstvo je u odnosu na prošlu godinu doduše blago poraslo, ali je i dalje veoma nisko. Čak polovina njih nezadovoljna je svojom situacijom. Direktorka Instituta kaže:„Posebno kod velike grupe Ukrajinki i Ukrajinaca koji su u Njemačkoj potražili zaštitu, vidimo niže zadovoljstvo životom kod starijih žena. To bi moglo biti povezano s činjenicom da su njihovi partneri i dalje u Ukrajini i možda direktno učestvuju u ratu.“

Studija pokazuje još jedan važan nalaz: što manje doseljenici kod kuće govore njemački, to su manje zadovoljni – jezik ostaje ključ uspješne integracije. „Ne samo u Njemačkoj, već i drugde vidimo – što duže doseljenici žive u zemlji, to su bolje uključeni na tržište rada i bolje poznaju jezik. A to je povezano i s činjenicom da s dužinom boravka raste i njihovo zadovoljstvo životom“, objašnjava Špis.

Iseljenici iz Njemačke često su zadovoljni ljudi

Savezni institut za istraživanje stanovništva nije se bavio samo životnim zadovoljstvom onih koji su doselili u Njemačku, već i onih koji su je napustili. Rezultat nije iznenađenje: emigranti u Španiju, Italiju, Portugal i Grčku uglavnom su veoma zadovoljni svojim životom. „To svakako ima veze s klimom, ali i s nižim troškovima života", objašnjava Katarina Špis, ali razbija jedno uvjerenje: „Ljudi koji žele da se isele nisu nužno nezadovoljni u Njemačkoj. Među njima ima mnogo vrlo zadovoljnih. To pokazuje da iseljavanje ne znači automatski da neko ‘bježi’ iz Njemačke jer je nezadovoljan, već da postoje i grupe koje su zadovoljne, ali žele da odu u inostranstvo kako bi stekle nova iskustva.“