M.M.Lj.

ODDGOVOR NA POSLANIČKO PITANJE

Ćulafić: Na sjeveru Crne Gore 24 nova projekta

Razvoj sjevera je u toku, ali to nije jednostavan proces, budući da je dugo taj dio države bio zapostavljen, saopštio je ministar Damjan Ćulafić dodajući da će se na sjeveru realizovati 24 od 41 projekta. On je na pitanje poslanice posebnog kluba poslanika Radinke Ćinćur, kazao i da smatra da će se zabranom upotrebe plastičnih kesa i drugih proizvoda od plastike, značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama.

Poslanica Radinka Ćinćur kazala je da ne vidi ni jedan potez koji bi nas ohrabrio da se nešto pozitivno mijenja kada je riječ o ekološkoj slici države.

“ Zabranili smo upotrebu plastičnih kesa, a u stvarnosti smo samo povećali njihove cijene. Očekujemo oporavak sjevera, a popis nam pokazuje da u 16 opština na sjeveru Crne Gore ima manje žena nego muškaraca, od ukupno 25 opština. Među ovih su sedam opština sa najdubljom demografskom starošću i tri opštine sa dubokom demografskom starošću. Šta ćete preduzeti za bolji i kvalitetniji život žena, a time i opstanak društva na ovim prostorima?“, kazala je Ćinćur ministru Ćulafiću.

Ćulafić  odgovorio da na sjeveru Crne Gore, prema podacima koji su aktuelni u Upravi za kapitalne projekte, aktivno je preko 150 kapitalnih projekata, u različitim oblastima.

“Informacija o Prijedlogu liste projekata od izuzetnog državnog značaja za finansiranje iz Kapitalnog budžeta u 2025. godini obuhvata novih 27 projekata, od kojih 14 projekata u sjevernom dijelu Crne Gore, dok je Informacijom o Prijedlogu Liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2025. godini definisano da je od 14 novih „zrelih“ projekata, 10 je na sjeveru Crne Gore. Prema tome, od 41 novoopredijeljenog kapitalnog projekta, 24 su projekti koji će se realizovati na sjeveru Crne Gore”, odgovorio je minister.

Naglasio je da su u ovom trenutku u Upravi za kapitalne projekte aktuelna 43 projekta koja potpadaju pod program ekologije, i da je njihova ukupna predračunska vrijednost iznad 185 miliona eura, a da od te ukupne vrijednosti oko 106 miliona eura „otpada“ na projekte koji se realizuju ili će biti realizovani u opštinama na sjeveru Crne Gore.

“Dakle, ako se uzme u obzir jedan od bazičnih strateških dokumenata Vlade Crne Gore – Platforma ekonomskog oporavka 2022-2026, koja opštu ekonomsku aktivnost naslanja na kapitalne investicije, smatram da se konkretnim koracima Vlade Crne Gore demonstrira jasna opredijeljenost da se sjever države razvija”, navodi on.

Smatra da poslanica Ćinćur nije u pravu zbog toga što je kazala kako je stupanje na snagu novog Zakona o upravljanju otpadom istovremeno novi ekonomski udar na stanovništvo, a nikako zabrana upotrebe kesa s ciljem smanjenja količine plastike koja će se naći u životnoj sredini Crne Gore.”

Napominje da je pored plastičnih kesa za nošenje debljine zida od 15 do 50 mikrona, zabranjena i upotreba drugih proizvoda od plastike, kao i da novac od naknada koje uplaćuje poslodavac za kese idu na račun Fonda za zaštitu životne sredine.

“Dakle, nije u pitanju namet građanima, nego podsticaj cirkularnog kretanja novca i multiplikacije njegove potrošnje u pozitivnom smjeru. U izvjesnom smislu, građani plaćaju podsticajne programe za podizanje nivoa svijesti o značaju životne sredine. Cilj zabrane upotrebe plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, je, prije svega, da se smanji upotreba plastičnih kesa, imajući u vidu da njihovo nepropisno odlaganje ima negativne efekte po životnu sredinu”, kazao je on .

 Smatra da će se ovom zabranom značajno unaprijediti postojeće stanje upravljanja otpadom, na način da će se onemogućiti odlaganje velikih količina otpadnih kesa na javnim i drugim površinama.

“Uostalom, ova norma nije ekskluzivno propisana samo u Crnoj Gori, već je plod pozitivnih komparativnih iskustava”, dodao je Ćulafić.

Istakao je da smatra da se oporavak sjevera dešava, da je proces u toku, ali da, naravno, nije jednostavan, uzimajući u obzir kolio dugo je bio zapostavljen.

“Ipak, ohrabruje me činjenica da se Vlada Crne Gore vrlo jasnim koracima okrenula sjeveru, i očekujem da i u pogledu demografskih indikatora dobijemo pozitivan efekat. Istini za volju, nisu do kraja poznati uzroci iseljavanja sa sjevera Crne Gore, ali će biti ispitani u postupku izrade strateškog dokumenta za razvoj ovog dijela države”, rekao je Ćulafić.

Istakao je da rodna ravnopravnost mora biti fokus svačijeg, pa i rada ovog Ministarstva.

“I upravo u tom smislu ćemo, pri izradi svakog strateškog dokumenta za razvoj sjevernog dijela države, poseban senzibilitet imati kada su žene u pitanju. U tom procesu izrade strategije, od velike pomoći biće nam i lokalna strateška dokumenta, koja su rađena dobrim dijelom na vrlo visokom stručnom i metodološkom nivou, a i interresorna komunikacija sa ostalim kolegama iz Vlade Crne Gore, na ovu temu, daće, vjerujem, adekvatne rezultate”, zaključio je Ćulafić.