B.B.

Priroda Crne Gore odavno na udaru, studije za ekološki inženjering optimalno rješenje

Crna Gora više ne može sebi priuštiti luksuz čekanja kada je u pitanju očuvanje prirodnih resursa. Priroda i njeni resursi već odavno su na udaru, tržište rada deficitarno stručnjacima iz ove oblasti, a eksperti koji su nam potrebni dolaze povremeno na poziv uglavnom iz drugih zemalja. To je iznijeto na panel diskusija o ekološkom inženjeringu na kojem je zaključeno da bi formiranje novog studijskog programa za ekološki inženjering na Univerzitetu Crne Gore bilo optimalno rješenje.

U amfiteatru Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) održana je panel diskusija „Ekološki inženjering za održivu Crnu Goru", na kojoj je razgovarano o borbi protiv ekološkog kriminala, zaštiti prirodnih resursa, zemljišta, voda i šuma, o održivom razvoju sjevera i o budućnosti generacija koje dolaze.

V. d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u MERS-u, dr Trifun Savić je istakao da zaštita prirode i održivo upravljanje našim resursima predstavljaju pitanje bezbjednosti, ekonomije i budućnosti Crne Gore, a da su domaći, visokoobrazovani stručnjaci od vitalnog značaja za zatvaranje Poglavlja 27 i uspješno suočavanje sa rastućim ekološkim izazovima.

"Studijski program ekološkog inženjeringa je strateški iskorak ka stvaranju nove generacije eksperata koji će svojim znanjem, iskustvom sa terena i razumijevanjem našeg zakonodavnog okvira voditi borbu za očuvanje prirodnih bogatstava i graditi održivu budućnost naše zemlje. MERS će pružiti punu podršku ovoj inicijativi kako bi se obezbijedili kadrovi koji su Crnoj Gori prijeko potrebni", kazao je Savić.

Direktorica NVO Green Home Azra Vuković je navela da ono što posebno zabrinjava jeste kontinuiran porast broja zaposlenih u javnom sektoru koji se odvija po političkim osnovama, a u kojem procesu eksperti i ljudi sa znanjem često ne dobiju priliku da budu angažovani jer pripadaju nekoj drugoj političkoj struji.

"Ovakva se situacija dodatno usložnjava čestim političkim promjenama u našoj zemlji. Osim što suštinski postoji nedostatak ekspertskih kadrova iz oblasti koje su vezane za zaštitu životne sredine, ovakvom eliminacijom kadrova se dodatno umanjuje efikasnost državne uprave", ocijenila je Vuković.

Prof. dr Velibor Spalević sa Biotehničkog fakulteta UCG kazao je da će Crna Gora, ako danas ne prepoznaje i institucionalno ne osnaži školovanje stručnjaka iz oblasti ekološkog inženjeringa, sjutra morati da kupuje ono što je mogla da sama stvori i oblikuje – znanje i sposobne ljude.

"Znanje nije trošak, ono je nasljeđe, jer onaj ko danas ne ulaže u ljude koji znaju da čuvaju prirodu, sjutra će morati da ulaže u rješenja koja su skupa. Obrazovanje nije samo put do diplome, već i jedini put da ne ispustimo i ne prodamo ono što nećemo znati sačuvati i obnoviti – zemlju, zemljišta, vodu i budućnost", poručio je on.

Direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Marinela Đuretić je istakla da upravljanje nacionalnim parkovima nije samo očuvanje prirode, "već stalna borba sa izazovima, ograničenim resursima, rastućim pritiscima i potrebom da naš kadar bude istinski profesionalizovan."

"Svaki euro koji ne uložimo u obrazovanje danas, koštaće nas sa kamatom i inflacijom već sjutra", ocijenila je Đuretić.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je predočio da obrazovanje i nauka predstavljaju temelj razvoja svake privredne grane, jer omogućavaju stvaranje stručnog kadra, podstiču inovacije i unapređuju efikasnost procesa.

Prof. dr Veljko Milutinović, inostrani član CANU, gostujući i pridruženi profesor Univerziteta Purdue i Indiana u SAD-u je ukazao da je ekoloških problema mnogo, a ekoloških inženjera i eksperata vrlo malo, pa se optimalno rješenje jasno nameće, a to je da se, u okviru državnog Univerziteta Crne Gore osnuje novi studijski program, i to na redovnim studijama, koji formira eksperte iz domena ekološkog inženjeringa.

Prema njegovim riječima, osnovni stubovi tog programa treba da budu znanja potrebna za eliminaciju ekološkog kriminala, sa širokim opusom, od pravne regulative do interakcije sa institucijama sve do Interpola, te znanja potrebna za stvaranje novih inovativnih samoodrživih programa u domenu ekološkog inženjeringa.

"Takođe, znanja vezana za nove tehnologije, za video osmatranja (dronovi), za razumijevanje video zapisa (AI), za prikupljanje podataka i sprovođenje rješenja (senzori i aktuatori) i za ekstrakciju skrivenih znanja (data science) i znanja od interesa za estetizaciju prostora, od čega koristi imaju i mnoge aktivnosti pod kapom drugih ministarstava", zaključio je prof. Milutinović.