[ Media Biro ]

Investicije bez infrastrukture ostaju nerealizovane ambicije

U okviru prve crnogorske RE:D (Real Estate Development) konferencije, održan je panel pod nazivom „Razvoj infrastrukture u službi razvoja projekata“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i međunarodnih investitora kako bi otvoreno razgovarali o ulozi infrastrukture u ekonomskom razvoju Crne Gore.

Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić, ukazala je da rezultati istraživanja koje je Komora sprovela pokazuju da je poslovni ambijent u Crnoj Gori ocijenjen kao „umjereno nepovoljan“, sa prosječnom ocjenom 2,47, dok je stanje infrastrukture dodatno lošije, sa ocjenom 2,33.

„Svi smo svjedoci koliko saobraćajna infrastruktura utiče na razvoj privrede – negativno. Logistički izazovi postaju suštinska barijera za nove investicije i konkurentnost“, istakla je Drakić. Naglasila je da Crna Gora i dalje nije autoputem povezana ni sa jednom susjednom državom, što otežava dolazak kako ljudi, tako i kapitala. Nedovoljna povezanost vazdušnim saobraćajem dodatno negativno utiče na turizam i ukupnu ekonomiju, dok se susjedne zemlje infrastrukturno razvijaju i postaju konkurencija Crnoj Gori.

Ukazala je i na probleme u institucionalnoj koordinaciji.

„Postoji saradnja sa donosiocima odluka, ali nedostaje efikasna koordinacija i dinamika realizacije. Često budemo konsultovani tek u kasnim fazama donošenja propisa, kada više nije moguće uvažiti sugestije privrede“, rekla je Drakić, poručujući da je Crnoj Gori potrebna jasna vizija i strategija razvoja za narednu deceniju.

Izvršni direktor Porto Montenegra, David Margason, istakao je da infrastruktura ima dubok uticaj na investicioni ambijent i da se sve počinje i završava iskustvom korisnika – od dolaska u zemlju do svakodnevnog kretanja.

Prema njegovim riječima, saobraćajne gužve, manjak noćnih letova i ograničeni kapaciteti postaju prepreka za razvoj luksuznih projekata poput Porto Montenegra.

„Ljudi koji žive ili posluju kod nas nezadovoljni su zbog saobraćajne situacije između Podgorice, Budve i Tivta. To nije samo problem za turiste. već i za biznismene koji imaju svoje planove i očekuju efikasnost, kao i za lokalno stanovištvo“, kazao je Margason.

On je upozorio i na „nevidljivu infrastrukturu“ – administrativne kapacitete lokalnih vlasti. Opština Tivat, prema njegovim riječima, suočava se s velikim opterećenjem jer mora odgovarati na četiri puta više zahtjeva nego 2008. godine, a broj zaposlenih nije pratio taj rast.

„Pritisak na lokalnu administraciju se često ignoriše, a upravo ta infrastruktura je ključna“, rekao je. Upozorio je i na nedovoljnu električnu energiju kao ograničavajući faktor za industrijske aktivnosti, naročito za planove brodogradilišta. Najavio je da Porto Montenegro ostaje posvećen podršci razvoju transporta, jer bez funkcionalnih veza, kako kaže, ne može se razvijati ni luksuzni turizam ni biznis.

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore, Budimir Raičković, ocijenio je da je infrastruktura „krvotok jedne države“ i da se stanje u Crnoj Gori ne može porediti s okruženjem.

„Nemamo lokalna infrastrukturna rješenja, a očekujemo investicije. Nemamo ni stabilno snabdijevanje električnom energijom“, rekao je Raičković, naglašavajući da ne postoji dovoljna koordinacija između lokalnih vlasti i resornih ministarstava.

Posebno je ukazao na sporost u razvoju autoputa – za 15 godina Crna Gora je završila samo jednu dionicu od 60 kilometara, dok su druge zemlje u regionu izgradile stotine kilometara mreže.

„Crna Gora nema dovoljno sopstvenih sredstava da realizuje ono što je potrebno, ali bolje je zaduživati se za infrastrukturu nego za javnu potrošnju i administraciju“, poručio je Raičković. On je istakao da se prioriteti moraju definisati u dogovoru s poslovnom zajednicom. „Privreda podržava zaduživanje za kapitalne infrastrukturne projekte, ali uz rezove u javnoj potrošnji. Infrastruktura mora biti prioritet ako želimo domaće i strane investitore“, zaključio je.

Predstavnik Ministarstva saobraćaja (vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za državne puteve) Miroslav Mašić, osvrnuo se na institucionalne napore u posljednjem periodu.

Kazao je da je saobraćajna mreža Crne Gore decenijama bila zapostavljena, ali da je u prethodnim godinama izrađena obimna projektna dokumentacija za primarnu putnu mrežu. Očekuje se, kako je rekao, potpisivanje ugovora za dionicu od Mateševa, dok je prioritet Vlade i Ministarstva završetak autoputa Bar–Boljare, kao i izgradnja brze saobraćajnice duž crnogorske obale.

Mašić je podsjetio da je razvoj putne infrastrukture definisan planskim dokumentima – prostornim planom i strategijama nižeg reda, koji određuju pravac razvoja. Posebno je istakao značaj evropskih fondova, navodeći da je Crna Gora već obezbijedila 150 miliona eura granta i 200 miliona eura kredita za nastavak izgradnje autoputa kroz saradnju s EU i EBRD-om.

Zaključio je da je razvoj infrastrukture neodvojiv od povjerenja, transparentnosti i partnerstva sa privredom i građanima, te da se samo zajedničkim naporima može premostiti infrastrukturni jaz koji ograničava dalji razvoj države.