Maja Radunović [ Radio Crne Gore ]

Potrebne jače mjere za podršku crnogorskoj proizvodnji

Prema podacima Monstata, realna vrijednost prosječne zarade pada četiri mjeseca zaredom, zbog inflacije, koja je rezultat rasta cijena proizvioda i usluga. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković, smatra da se ovakvi poremećaji na tržištu očekuju dok ne razvijemo domaću proizvodnju, dok ne ulažemo, kako kaže, u realnu ekonomiju, a ne u administraciju. S druge strane šef kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac poručuje da imamo stabilnu ekonomiju, makroekonomske parametre koji rastu. Sugrađani negoduju i ističu znatno poskupljenje mesa.

Uprkos ranijim najavama Vlade da će inflacija usporiti, a da će plate rasti do 2027. godine, desilo se da je inflacija u maju, umjesto planiranih oko tri odsto, bila 4,5 i najveća je u posljednjih 12 mjeseci. Prema podacima Monstata, realna vrijednost prosječne zarade pada četiri mjeseca zaredom zbog inflacije, koja je rezultat rasta cijena proizvoda i usluga. 

"Stopa inflacije Crnoj Gori je uvijek bila ispod nivoa prosjeka Evropske unije od 2022. godine, tačnije marta 2022. godine, uvijek je iznad prosjeka Evropske unije, što znači da su ove mjere direktno uticale na povećanje cijena", ističe za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Mirza Mulešković. 

Svako poskupljenje povećava jaz između realne prosječne plate i kupovne moći, zbog čega su građani negoduju i ističu znatno povećanje cijena mesa.

"To je vidljivo svakog dana. Ja mislim da je premašilo 15 eura kvalitetno meso, ali prosto prinuđeni smo da kupujemo po tim cijenama i po bilo kojim, ako bude i dalje raslo", kaže jedna od ispitanica.

Potrošačka korpa je sve veća, a u nju ubacujemo sve manje proizvoda.

"Dok god ne budemo imali jače mjere za podršku crnogorske proizvodnje, dok god ne budemo imali razvijenu našu domaću proizvodnju, dok god ne budemo ulagali u realnu ekonomiju, a ne u javnu administraciju, možemo da očekujemo da imamo ovakve poremećaje na tržištu", kaže Mulešković. 

Na pitanje šta treba da učini vlada da bi zaustavila trend rasta i inflacije, odnosno pad realnih prosječnih plata, Mulešković odgovara da, da bismo mogli da procjenimo koliko će rasti zarade, moramo da znamo kolika je produktivnost radne snage. 

"Kolika je sama produktivnost kompletne ekonomije jedne države. Mi nismo imali te podatke kada smo radili ove reforme i morali bismo mnogo više da se zabavimo samom produktivnošću, strukturom i naravno likvidnošću same privrede. Situacija na međunarodnom tržištu nam ne ide na ruku, pa samim tim je za očekivati da u narodnom periodu prvenstveno dođe do povećanja cijene goriva. Kad dođe do povećanja drastičnog cijene goriva, za očekivati je da dođe do povećanja svih ostalih cijena. I upravo tu država, kroz smanjenje nameta privredi, može da utiče da ne dođe do tolikog rasta, ali s druge strane moramo da znamo da su naši prihodi od javne uprave, koji su od budžeta veoma ograničeni, pa će biti veoma teško državi da se odrekne od tih sredstava", navodi Mulešković. 

Šef kabineta, predsjednika Vlade Branko Krvavac je kazao da imamo stabilnu ekonomiju, makroekonomske parametre koji rastu i ne možemo govoriti o usporavanju, odnosno padu realnih prosječnih plata.

"U prvom kvartalu čak imamo rast ekonomske aktivnosti, ne govorimo o usporavanju. Da li je dovoljno, nije li dovoljno, o tome se priča. Da smo mi BDP udvostručili za samo četiri godine, da je to sada čak mogu da kažem visoka stopa, naročito za prvi kvartal. A u tom istom prvom kvartalu da mi imamo rast zarada preko 20 procenata. Prvi put imamo stopu nezaposlenosti koja je jednocifrena, znači imamo stopu ispod 10 procenata nezaposlenosti. Imamo suficit budžeta u aprilu, imamo stabilne prihode budžeta koje rastu u odnosu čak na prošlu godinu rastu prihodi budžeta, a smanjili smo poresko opterećenje rada za preko 50 procenata, dodat Evropom sad 2", navodi Krvavac. 

Da li će Vladino najavljeno povećanje plata i penzija u narednom periodu izgubiti trku sa poskupljenjima, ostaje da se vidi.